Donald Trump pomilovao je kontroverznog bivšeg medijskog mogula Conrada Blacka nakon što je ovaj lani napisao knjigu u kojoj hvali sadašnjeg američkog predsjednika. Trumpovo pomilovanje zapravo je svojevrstan oprost jer je Black još 2012. izašao iz zatvora nakon što je odslužio dio kazne na koju je bio osuđen zbog pronevjere novca.

Još otkad je izašao iz zatvora Conrad Black se trudi sprati ljagu sa svojeg imena, a u tome mu je uvelike pomogao potez američkog predsjednika. Teško se oteti dojmu da na Trumpa nije utjecala biografska knjiga koju je Black objavio prošle godine pod nazivom 'Donald Trump: predsjednik kao nijedan drugi'. Prema citatu koji prenosi britanski The Guardian, Black u knjizi za Trumpa piše da 'ustvari nije rasist, seksist, ratni huškač, usijana glava, promotor nasilja ili strani ili domaći ekonomski ratnik' te da je samo krivo shvaćen.

Prema pisanoj izjavi samog Blacka, sve do ovog ponedjeljka on se nije čuo s Trumpom gotovo dva desetljeća. U telefonskom razgovoru on mu je najavio da će dobiti predsjednički oprost kojim će se riješiti 'loše reputacije'. Prije dva desetljeća njih dvojica su pregovarala o tome da Trump sagradi neboder na lokaciji ureda jednih čikaških novina koje je kontrolirao Black, a nešto kasnije Trump se dobrovoljno ponudio i kao svjedok na suđenju Blacku.

Conrad Black ušao je u novinski biznis još u drugom dijelu šezdesetih kao student investiranjem u mali oglasnik u Kanadi. Nakon što mu je sredinom sedamdesetih umro otac Conrad i njegov brat su naslijedili vlasnički udio u kompaniji koja je držala većinsku kontrolu nad jednim od najvećih tadašnjih kanadskih industrijskih konglomerata, Argus Corpom. Ta je korporacija investirala u širok spektar industrija – od rudnika i energetike, preko maloprodaje, medija, do poljoprivredne opreme i drugih. S vremenom Black je fokus kompanije prebacio na novinsko izdavaštvo, polako prodajući udjele u drugim sektorima.

Sredinom osamdesetih Black je za trideset milijuna funti stekao kontrolu nad britanskim izdavačem Telegraph Group, nakladnikom novina The Daily Telegraph, čime je proširio novinski biznis i izvan Sjeverne Amerike. U godinama nakon toga svoj imperij je proširio i na novine Jerusalem Post, ulagao je i u australske medije, a svojevrsna kruna bio mu je Chicago Sun-Times, nad kojim je stekao kontrolu 1994. Rodom iz bogataške obitelji, Black je u vrhuncu poslovne moći obilazio svijet avionom leteći između svojih brojnih nekretnina, organizirao skupe večere i živio luksuzan život.

Kroz kompaniju Hollinger International i niz drugih tvrtki povezanih u kompleksan sustav Conrad Black je u jednom trenutku nadzirao više od 400 naslova samo u Sjevernoj Americi, mada se većinom radilo o lokalnim novinama. Hollinger je u doba najveće moći bio treća najjača izdavačka kuća na engleskom govornom području. S početkom ovog milenija dio medijskog imperija je prodan, a zbog sumnji u to da je za sebe izvlačio dobit Black je protjeran s utjecajnih pozicija u kompaniji.

Sudski procesi vezani uz kompaniju i sumnjive isplate u koje su bili upleteni Black i njegov bliski poslovni partner David Radler u konačnici su doveli do rasprodaje imovine Hollingera po niskim cijenama te je kompanija sredinom 2007. završila u stečaju.

Conrad Black je iste te godine zbog pronevjere osuđen na šest i pol godina zatvora iako je u žalbenim procesima dio tih optužbi odbačen te je na kraju bio proglašen krivim samo za uništavanje službenih dokumenata. Na kraju je iz američkog zatvora izašao u svibnju 2012. te mu je zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države na 30 godina.

Rodom Kanađanin, Black je još 2001. postao članom Doma lordova u britanskom parlamentu te se zbog te časti odrekao kanadskog državljanstva. Zahvaljujući toj poziciji postao je lord Black od Crossharboura te je do presude američkih sudova u gornjem domu britanskog parlamenta funkcionirao kao zastupnik na strani torijevaca. Sad, kad je primio potpuni oprost, može se vratiti na poziciju u parlament.

Kao obrazloženje pomilovanja iz Bijele kuće su priopćili da je odluka donesena zahvaljujući Blackovu 'ogromnom doprinosu biznisu, kao i političkoj i povijesnoj misli'. Uz knjigu o Trumpu, Black je još ranije objavio biografije drugih američkih predsjednika, Franklina Roosevelta te Richarda Nixona. Prema glasnogovornicima Bijele kuće, za Blacka su lobirali bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, popularni konzervativni američki radijski voditelj Rush Limbaugh i britanski pjevač Elton John.

Trumpu ovo nije prvo kontroverzno predsjedničko pomilovanje. Svoje ovlasti već je ranije koristio kako bi pomilovao bivšeg šerifa Joea Arpaija, koji je bio osuđen zbog protivljenja naredbi da prestane maltretirati one za koje sumnja da su imigranti.

Prošle godine pomilovao je pisca Dinesha D'Souzu, osuđenog zbog ilegalnih donacija u političkoj kampanji, a nedavno je pomilovao i bivšeg američkog vojnika osuđenog za ubojstvo iračkog zarobljenika.