Američki dnevnik New York Times došao je do podataka iz poreznih prijava Donalda Trumpa za razdoblje od 1985. do 1994., a oni pokazuju poprilične poslovne gubitke u trenucima u kojima se sadašnji američki predsjednik hvalio poslovnim uspjesima te gradio imidž uglednog milijardera i biznismena
Priča o Donaldu Trumpu kao uspješnom i uglednom biznismenu dosad je već mnogo puta prokazana više kao priča o čovjeku koji je uspješan jedino u stvaranju slike o vlastitom uspjehu, a nove potvrde o tome stižu iz podataka o poreznim gubicima koje je američki predsjednik ostvarivao u drugoj polovici osamdesetih i prvoj polovici devedesetih godina. Američki dnevnik The New York Times došao je u posjed podataka iz poreznih prijava Donalda Trumpa za razdoblje od 1985. do 1994. godine, a koji pokazuju rastuće gubitke u razdoblju u kojem je Trump gradio imidž uspješnog i mladog milijardera.
'Brojke pokazuju da je 1985. Trump prijavio gubitak od 46,1 milijun dolara od svojih matičnih poslova – kasina, hotela i iznajmljivanja maloprodajnih prostora. Gubici su se nastavljali iz godine u godinu, da bi ukupno dosegnuli 1,17 milijardi dolara tijekom cijelog desetljeća.' U članku The New York Timesa stoji da se 'čini da je Trump godinu za godinom imao veće gubitke nego bilo koji drugi američki porezni obveznik'.
Američki novinari usporedili su Trumpove brojke s detaljnim izvještajima koje američka porezna uprava (IRS, Internal Revenue Service) izrađuje temeljem godišnjeg uzorka poreznih prijava najbogatijih Amerikanaca. Riječ je o javnoj bazi podataka koja predstavlja uzorak od trećine najbogatijih poreznih obveznika iz kojih su izuzeti osobni podaci koji bi ih mogli identificirati. Za 1990. i 1991. godinu gubici iz Trumpova poslovanja, koji su u svakoj godini premašili 250 milijuna dolara, bili su više nego dvostruko veći od gubitaka sljedećeg poreznog obveznika na popisu.
Većina Trumpovih kompanija pravno je bila utemeljena tako da nisu bile obveznici poreza na dobit, već je poreze plaćao Donald Trump temeljem prihoda koje je ostvarivao iz njihova poslovanja. Brojke općenito pokazuju da je Trump, iako se sredinom osamdesetih prikazivao kao uspješan kralj nekretnina, već tada bio prezadužen. S godinama će ga dugovi natjerati da jednu po jednu nekretninu prepusti vjerovnicima kako bi izbjegao bankrot.
Dosad je već bilo poznato to da je Trump upropastio mnogo poslovnih projekata u koje je ušao. Među onima koji najviše iskaču ulaganje je u kasina i hotele u Atlantic Cityju i New Yorku, ali među neuspjesima nalaze se i aviokompanija Trump Shuttle, magazin Trump, Trump kozmetika, alkoholno piće Trump Vodka, odresci Trump Steaks, sveučilište Trump, tvrtka za kreditiranje Trump Mortgage, koju je pokrenuo neposredno prije financijskog kraha 2008., i mnogi drugi. Dobrom dijelu tih projekata Trump je davao samo svoje ime koje je pretvorio u brend, vjerujući da će to biti dovoljno za uspjeh poslovnih pothvata.
Trump je svoje javne neuspjehe pripisivao kratkotrajnoj recesiji koja je zadesila Sjedinjene Američke Države početkom devedesetih godina, no podaci iz poreznih prijava pokazuju puno goru situaciju. Sveukupno je izgubio toliko novca da nije morao plaćati nikakav porez na dohodak u osam od deset pregledanih godina, navode u New York Timesu te dodaju da nije poznato to jesu li poreznici nakon revizija tražili ikakve dodatne promjene od Trumpa.
Za razliku od stabilnih prihoda koje je ostvarivao otac današnjeg američkog predsjednika Fred Trump, i to od iznajmljivanja nekretnina u njujorškim četvrtima Brooklyn i Queens, primarni prihodi Donalda Trumpa mijenjali su se iz godine u godinu. Jedne godine to bi bio visok prihod od dionica na burzi, druge godine to bi bila plaća koja je jednom dosegnula čak 67,1 milijun dolara, a treće bi pak godine to bilo sumnjivih 52,9 milijuna dolara prihoda od kamata. Sve te prihode redovito bi nadmašili gubici iz njegovih kasina, hotela i drugih projekata.
Među načinima na koje je Trump ostvarivao zaradu jedno vrijeme je dominiralo profitiranje na dionicama i to tako da bi Trump prvo kupio manji udio u nekoj kompaniji, nakon čega bi javno razglasio da razmatra preuzimanje i većinskog udjela. Nakon što bi narasla vrijednost dionica na tržištu Trump bi u tišini prodao svoj prvotno kupljeni udio i na tome zaradio. Taktika je funkcionirala neko vrijeme, sve dok drugi ulagači nisu shvatili da on nikada ne ispuni ono što je obećao, a u konačnici i njegova ukupna zarada nije bila takva kakvom se tada činila.
Unatoč enormnim gubicima, Trump nije trebao štedjeti na svojem životnom stilu jer je većina luksuza glasila na ime drugih, dijelom onih koji su mu odobrili kredite i pozajmice, a računao je i na bogatstvo oca. Krajem prošle godine isti američki dnevni list objavio je iscrpnu istragu u kojoj je razotkriveno da je Fred Trump, koji se obogatio izgradnjom i upravljanjem nekretninama u New Yorku, svojoj djeci na razne načine godinama prosljeđivao dio po dio svojeg bogatstva kako bi, između ostalog, sakrio to od poreznika.
Donald Trump je godinama tvrdio da je od oca primio tek milijun dolara kredita, što je morao vratiti s kamatama, i da je to bila jedina pomoć koju je primio tijekom svoje poslovne karijere.
Pojedini projekti Donalda Trumpa pokazali su se i uspješnima, ali zarada nikad nije bila dovoljna da bi pokrila enormne gubitke iz drugih biznisa. Među ranije objavljenim oskudnim informacijama o financijama američkog predsjednika ističe se i porezna prijava iz 1995., u kojoj je Trump prijavio akumulirani višegodišnji gubitak od čak 915,7 milijuna dolara. Takav gubitak omogućio bi mu porezni odbitak zbog kojeg iduća dva desetljeća ne bi morao plaćati poreze na stotine milijuna dolara prihoda. No porezna prijava iz 2005. godine, koja je također isplivala na svjetlo dana, pokazala je da je tada već imao znatne prihode i na njih plaćao poreze.
Trump svoj predsjednički mandat dijelom duguje imidžu uspješnog biznismena i milijardera, no sve je izglednije da se radilo samo o imidžu. Podaci koje je objavio njujorški dnevni list objašnjavaju i zašto se on toliko protivi javnoj objavi svojih poreznih prijava. Iako ih na to ne obvezuje zakon, američki predsjednici još od sredine sedamdesetih godina redovito javno objavljuju svoje porezne prijave kako bi se uklonile sumnje oko mogućeg sukoba interesa.
Trumpove financije su mutno područje koje je tek ponešto rasvijetljeno objavom najnovijih podataka. Potrebno je podsjetiti da čak niti ovi porezni gubici s kraja prošlog desetljeća ne daju pravu sliku o bogatstvu Donalda Trumpa, kako onda tako i danas. Umjetni porezni gubici mogu biti samo jedan od načina na koje se krije pravo porijeklo novca i bogataši su skloni takvom kreativnom računovodstvu koje im omogućuje da od vlasti skrivaju stvarno stanje imovine.
Mada podaci ukazuju na očajno financijsko stanje Donalda Trumpa prije tri desetljeća, oni bi trebali biti samo uvod u istragu američkih vlasti o tome je li i na koji način on varao na svojim poreznim prijavama ili ne. Ta bi pak istraga pokazala puno bolju sliku Trumpa i njegovih stvarnih financija, ali i toga postoje li razlozi da se sumnja da američki predsjednik zbog svojih financijskih obveza donosi odluke u nečiju korist.
Jednako tako, najnoviji podaci neće umanjiti u posljednje vrijeme intenzivirana inzistiranja američkih političara iz Demokratske stranke da se javnosti predoče i porezne prijave predsjednika Trumpa iz posljednjih šest godina. Te bi prijave dale puno bolju sliku o njegovim recentnijim poslovnim potezima te o mogućim stranim izvorima financiranja i sukoba interesa. Iz nekih dosad objavljenih informacija poznato je da je Deutsche Bank bio jedan od glavnih financijera Donalda Trumpa prije nego što je postao predsjednik, a ista banka već se dulje vrijeme nalazi u problemima, među kojima se nalaze optužbe o pranju novca za ruske i njima bliske biznismene.
Trumpov odvjetnik Charles Harder proglasio je brojke koje je objavio Times 'lažnima' te je dodao da su ti podaci 'vrlo netočni'. Harder tvrdi da porezni podaci iz tog razdoblja vrve greškama i da ne predstavljaju točnu sliku financija nijednog poreznog obveznika. Times je kao odgovor Harderu citirao Marka Mazura, bivšeg šefa odjela istraživanja, statistike i analize u IRS-u, koji tvrdi da podaci poreznih vlasti nipošto nisu pouzdani, već da su prošli kontrolu i da su se desetljećima koristili kao osnova analize ekonomskih trendova i određivanja nacionalnih politika.
Donald Trump se ovih dana hvali time da niti jedan američki predsjednik dosad nije bio uspješniji od njega. Praksa njegove samohvale potječe još iz razdoblja iz kojeg su isplivale porezne prijave, a kada je Trump za sebe tvrdio da 'nitko njegovih godina nije postigao više'. U svjetlu najnovijih informacija to bi moglo biti čak i istina ako se doda - 'gubitaka'.
'Te jako stare i netočne informacije samo su još jedan napad lažnim vijestima', napisao je Trump na Twitteru, dan nakon objave članka koji se temelji na poreznim dokumentima.