Američki predsjednik Donald Trump preko vikenda je opet uzburkao međunarodna tržišta najavom da će dodatno povisiti postojeće i uvesti nove carine za robu iz Kine, čime su obnovljene sumnje u to da bi Sjedinjene Američke Države i Kina uskoro mogle postići dogovor o uvjetima buduće međusobne trgovine. Na Trumpovu najavu već su u ponedjeljak ujutro negativno reagirale kineske burze, a sličan se trend očekuje i drugdje.

Trump je porukom na Twitteru najavio da će dosadašnjih 10 posto carine na robu vrijednu 200 milijardi dolara vrlo brzo povisiti na 25 posto te je zaprijetio da će 'uskoro' istu carinsku stopu uvesti za dodatnih 325 milijardi dolara kineske robe. Trgovinski pregovori između Washingtona i Pekinga trebali su se nastaviti ove srijede, no neki američki mediji, pozivajući se na svoje kineske izvore, javljaju da Kina sada razmatra prekid tih razgovora.

Prekid pregovora i nastavak napetosti u američko-kineskoj trgovini, kao i potencijalno uvođenje protumjera s kineske strane, predstavljaju pojačani rizik za velike američke kompanije kojima znatniji dio prihoda ovisi o kineskom tržištu. Među njima prevladavaju tehnološke kompanije poput Applea, Nvidije, Qualcomma, Intela, AMD-a, Western Digitala i drugih, ali ima i kompanija iz drugih sektora, poput tvrtke Wynn Resorts, koja upravlja kasinima i hotelima.

Kina također ne može na dodatne tenzije gledati jednostrano, već mora uzeti u obzir i američku imovinu koju posjeduju država i kineske privatne kompanije. Prema posljednjim dostupnim podacima američkog ministarstva financija, Kina je najveći inozemni vlasnik američkih državnih obveznica. Od ukupno gotovo 6,4 bilijuna dolara vrijednih obveznica koje se nalaze u inozemnom vlasništvu, Kina drži 1,13 bilijuna i u tome joj konkurira jedino Japan s 1,07 bilijuna dolara vrijednosnica. Idući na listi je Brazil, u čijem se vlasništvu nalaze nešto više od 300 milijardi dolara vrijedne obveznice.

No uz ovu važnu stavku, kretanje američke ekonomije (čiji usponi i padovi dijelom ovise i o vanjskoj trgovini s Kinom) diktira i vrijednost razne imovine koju kineske kompanije drže u SAD-u. A taj je popis impresivan. Kineska osiguravateljna kompanija Anbang je, tako, još 2014. godine za gotovo dvije milijarde dolara od američke investicijske tvrtke Blackstone kupila legendarni njujorški hotel Waldorf Astoria. Nakon tog preuzimanja tadašnji američki predsjednik Barack Obama prestao je odsjedati u tom hotelu radi sigurnosnih rizika.

Dvije godine kasnije Anbang je od Blackstonea preuzeo vlasništvo u još petnaestak poznatih američkih hotela koji posluju pod brendovima Four Seasons, Mariott ili Westin, a transakcija je uključivala povijesni Hotel del Coronado kraj San Diega. U međuvremenu je kineska država preuzela upravljanje nad Anbangom čiji je čelnik lani osuđen na 18 godina zatvora zbog prijevare i pronevjere, što znači da se Waldorf Astoria i ostali hoteli de facto nalaze u rukama kineskih vlasti.

Među prvim kineskim ulagačima u njujorške nekretnine, koji su tijekom godina svojim preuzimanjima figurativno proširili legendarnu Kinesku četvrt na Manhattanu, nalazi se nekretninska kompanija SOHO kineske milijarderke Zhang Xin. Još 2011. ona je za 600 milijuna dolara kupila vlasnički udio u neboderu pod imenom Park Avenue Plaza te sada drži 49 posto vlasništva u toj nekretnini. Uz to ulaganje, Zhang Xin je s partnerima preuzela 40 posto vlasništva u drugom poznatom neboderu pod imenom General Motors Building.

Listu kineskih vlasnika nekretnina na prestižnoj Park aveniji nadopunjava i poznata HNA grupa koja je prije dvije godine za čak 2,21 milijardu dolara preuzela neboder na adresi 245 Park Avenue. Radi se o jednoj od najviših cijena postignutih na njujorškom tržištu nekretnina u povijesti. HNA grupa danas je jedan od najvećih kineskih investitora u inozemstvu, a grupa je izrasla iz aviokompanije Hainan Airlines. HNA drži udjele u nizu nekretnina i kompanija diljem svijeta pa je tako uz vlasništvo u Deutsche banci 2016. godine postala većinski vlasnik hotelske grupacije Radisson, iako je lani objavljeno da će taj udio prijeći u ruke kineske državne turističke kompanije.

Bank of China, jedna od četiri najveće kineske državne banke, 2014. odvojila je 600 milijuna dolara za njujorški neboder na adresi 7 Bryant Park, a investiranju u nekretnine u najvećem američkom gradu nije odolio ni konglomerat Fosun International, čije je sjedište u Šangaju. Fosun se bavi ulaganjima u razne sektore, od farmacije preko financija do rudarstva, a u vlasništvu ima i 250 metara visok neboder u samom srcu financijske četvrti New Yorka, na adresi 28 Liberty St., koji je prije šest godina kupio za 725 milijuna dolara. Uz to, Fosun gradi novi neboder na njujorškoj aveniji Madison, za koji se očekuje da će biti dovršen 2021. godine.

Kineske investicije u Americi, naravno, nisu ograničene isključivo na njujorške nekretnine, nego se prostiru od istočne do zapadne obale SAD-a. Konglomerat Dalian Wanda, sa sjedištem u Pekingu, 2012. za 2,6 milijardi dolara kupio je većinski udio u lancu kina AMC Theatres, a holivudska ulaganja nisu završila na tome. U vlasništvu iste kompanije od 2016. nalazi se i producentska kuća Legendary Entertainment, za što je Dalian odvojio 3,5 milijardi dolara. Među poznatijim filmovima koje je producirala ta kuća nalaze se serijali 'Vitez tame' (Dark Knight), 'Jurski svijet' (Jurassic World), humoristična trilogija 'Mamurluk' (Hangover), kao i film 'Kineski zid', u kojem je glavnu ulogu igrao Matt Damon.

Njujorška analitička kuća Rhodium koja prati kineske investicije u SAD-u od početka 2000. do polovice prošle godine pobrojala je gotovo 1600 transakcija vrijednih ukupno 140,5 milijardi dolara. Kao što se može naslutiti iz ranije spomenutih slučajeva, Kinezi su najviše investirali u nekretnine i turistički sektor, pa onda u informatičku tehnologiju, transport i infrastrukturu te energetiku. Prema podacima Rhodiuma, od 140,5 milijardi dolara investicija, gotovo 33 milijarde otpadaju na kompanije u kineskom državnom vlasništvu, a ostatak na one privatne. Mada, kako pokazuje slučaj Anbanga, situacija se s vremenom može i mijenjati.

Najveći zamah kineski su investitori na američkom tržištu imali 2016. godine, kada su ulaganja dosegnula gotovo 50 milijardi dolara i od tada su njihove investicije u padu. Razlozi za to leže u pojačanoj kontroli države koja nastoji ograničiti izlijevanje kapitala preko granica Kine. No kako to obično biva, kapital će nerijetko i u takvim slučajevima pronaći način da dođe do cilja, a potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa jasan su znak da u dosezanju tog cilja i jedna i druga strana opravdavaju sva sredstva.