U prvih deset ušli su jedna Osječanka i jedan Riječanin, a u prvih dvadeset i po jedan njihov kolega iz Velike Gorice i Splita. Tek nakon toga naizmjence se pojavljuju javni bilježnici iz metropole i oni izvan nje.

Najveći je prihod lani, od 16,9 milijuna kuna, prijavila zagrebačka javna bilježnica Ilinka Lisonek, za koju je taj rezultat lagani pad u odnosu na 2010. kad je prihod bio 17,5 milijuna kuna. Na drugom je mjestu javnobilježnički ured Lade Škaričić-Sinčić i Ive Hanžeković-Živković (bivša supruga Marijana Hanžekovića, odvjetnika s najvećim prihodom u Hrvatskoj), njihov je zajednički ured uz rast od 20 posto lani ostvario 12,2 milijuna kuna prihoda, piše Poslovni dnevnik.

Osim ta dva ureda od lani imamo i treći koji je uprihodio više od deset milijuna kuna; riječ je o uredu Zagrepčanina Nikole Tadića, čiji su prihodi lani rasli za čak 88 posto, što ga je sa 12. dovelo na treću poziciju.

Analiziramo li pak zajedno prihode odvjetničkih društava i javnobilježničkih ureda najuspješnija javna bilježnica (Ilinka Lisonek) nalazi se na 5. mjestu po prihodima u 2011, a među prvih deset u pravnoj djelatnosti (na 9. mjestu) nalazi se drugi javnobilježnički ured po prihodima (Iva Hanžeković-Živković i Lada Škaričić-Sinčić).

Dakle, među prvih 10 bilo bi osam odvjetničkih društava i dva javnobilježnička ureda. Čini se da protekla godina nije bila toliko traumatična za javne bilježnike; od ukupno osamdesetak najuspješnjih, odnosno onih koji imaju godišnji prihod veći od dva milijuna kuna, svega njih 18 lani je poslovalo lošije nego 2010. godine. Najuspješniji javni bilježnici u pravilu imaju uhodani krug klijenata, (prije svega tvrtki i banaka), i ne ovise isključivo o poslovanju s građanima. Sve veći dio njihovih prihoda odnosi se i na ovrhe

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE