Prema podacima Financijske agencije (FINA), najveći javnobilježnički ured u Hrvatskoj nalazi se u Rijeci, a vodi ga Velibor Panjković.

Lani je taj ured ostvario 956.213 eura prihoda (rast od 2,2 posto), dok mu je dobit iznosila nešto više od 311.000 eura. Ima 11 zaposlenih čija je prosječna plaća 1031 eura.

Drugi po prihodima je ured javne bilježnice Nansi Kopić iz Pule s prometom od oko 868.000 eura (rast od 8,8 posto) i 372.462 eura neto. Kopić ima također 11 zaposlenih koje u prosjeku plaća 1171 eura.

Treći je zagrebački ured Marije Glibote koji je lani prikazao više od 832.000 eura prometa i 386.284 eura čiste zarade. Ima sedmero zaposlenih čije su prosječne plaće nevelikih 871 euro.

Na četvrtom i petom mjestu još su dva javna bilježnika iz Zagreba Kristian Hukelj i Željka Maroslavac. Hukelj je prošlu godinu završio s 822.765 eura prihoda i 332.476 dobiti, dok je Maroslavac iskazala 793.465 eura prometa i 131.421 eura čiste zarade.

Poslovanje javnih bilježnika u narednim godinama bi moglo biti još bolje ako prođe najnoviji prijedlog Ministarstva pravosuđa prema kojem bi javnobilježničke usluge već u rujnu trebale poskupjeti prosječno 25 posto.

Ministarstvo ističe kako su se nadležnosti javnih bilježnika znatno proširile, zbog čega se javnobilježnički uredi moraju 'jače angažirati prema strankama' pa više cijene javnobilježničkih usluga ne zovu poskupljenjem, nego 'uravnoteženjem'.

Za četvrtinu će od rujna biti skuplje usluge javnih bilježnika kod upisa u zemljišne knjige, koji se od veljače odvijaju isključivo elektroničkim putem i moraju ići preko bilježnika.

Podnošenje prijedloga javnim su bilježnicima do sada plaćali 10,64, a ubuduće će ga plaćati 13,30 eura jer je naknada za to s osam podignuta na 10 bodova. Isti broj bodova nosit će i upis etažiranja, povezivanje zemljišne knjige s knjigom položenih ugovora i sl., a za isti se postotak dižu i naknade za druge radnje vezane uz elektronički upis u zemljišne knjige.