Upozorenje se prije svega odnosi na banke.

'To je stopa od 14 posto, kakvu dugo nismo vidjeli. Kad se krediti odobravaju relativno labavo, kada imamo snažan rast, često se dogodi da kredite dobiju i oni koji ih neće moći otplaćivati. Zaposlenici u javnim službama dobili su veće plaće i u zadnjih nekoliko mjeseci mnogo je njih odlučilo tih 100, 200, 300 eura povišice pretvoriti u 10.000 eura kredita. I to je jako ubrzalo rast kredita', pojasnio je u HTV-ovoj emisiji 'Studio 4' Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Jedan dio potrošača mogao bi imati poteškoća pri vraćanju kredita

Naglasio je kako su ti krediti po svojoj naravi rizičniji od primjerice stambenih gdje je stopa nenaplativih kredita negdje dva do tri posto. Kod gotovinskih i nenamjenskih kredita ta je stopa oko šest posto, više nego duplo.

'To upozorenje je da banke trebaju malo pripaziti sa standardima. Građani su očito optimistični na valu rasta dohodaka. Očekuju da će se to možda i nastaviti, a vjerojatno neće. Teško da plaće mogu nastaviti ovim intenzitetom kojim su rasle u zadnje dvije godine. Također, očekujemo da će se inflacija usporiti. Rast nominalnih dohodaka iz kojih će servisirati kredite neće se više toliko brzo povećavati, pogotovo ako se dogodi pogoršanje makroekonomske situacije. To je nešto što se ne može isključiti', naglasio je Šošić dodajući da bi se jedan dio potrošača mogao suočiti s poteškoćama pri plaćanju. HNB ocjenjuje da taj rizik nije nešto što može ugroziti financijski sustav.

-'Kapital koji banke moraju držati zbog rizika povezanih s uzlaznim financijskim ciklusom povećali smo na 1,5 posto. Pazimo što se događa i spremni smo djelovati ako bude potrebno', poručio je ekonomist HNB-a.

Nenamjenski gotovinski krediti rastu brže od stambenih kredita

Dražen Horvat, financijski i kreditni savjetnik, istaknuo je kako je ukupni iznos kredita, stambenih i gotovinskih, otprilike na razini prošle godine. Kad je riječ o strukturi, vidljivo je da gotovinski krediti rastu brže u odnosu na stambene kredite.

'Sigurno da određeni dio klijenata na neki način popunjava svoj kućni budžet. Međutim, mislim da klijenti na tom pozitivnom sentimentu tržišta jednostavno kupuju više, ulažu u nešto. Imate situacije gdje klijenti putem gotovinskih kredita kupuju čak i nekretnine', rekao je Horvat.

'Nismo primijetili da imamo velik upit loših kredita gdje ljudi žele nešto refinancirati ili reprogramirati', dodao je.

Krediti za kupnju automobila i opremanje apartmana

Šošić je rekao kako smo ovakav brzi rast nenamjenskih gotovinskih kredita imali uoči COVID pandemije.

'Pandemija je riješila taj problem. Uz sve druge probleme koje je donijela, ljudi nisu potrošili, "stisnuli" su se dapače. Štednja je narasla jer nismo putovali, nismo išli u restorane. Trošili smo samo na nužne proizvode, tako da su tada krediti čak i padali.'

Pojasnio je kako je nemoguće znati na što građani troše kredite, no otkriva kako se uglavnom podižu krediti u iznosu između 10.000 i 20.000 eura.

'To bi moglo odgovarati cijeni nekog rabljenog automobila. Sigurno jedan veliki dio od toga otpada na uvoz automobila. Svi problemi i lanci su se riješili. Sigurno imamo i ulaganja u nekakvu malu djelatnost opremanja apartmana. Vidimo da ti krediti rastu u proljeće i u Dalmaciji, tako da sigurno se ti krediti puno koriste za opremanje apartmana', rekao je Šošić.

Takvi krediti su vrlo povoljni. Ako usporedimo s drugim članicama Europske unije i europodručje, kamatne stope su malo preko 6 posto. U drugim zemljama su one uglavnom sedam, osam posto i više.

Najviše kredita u iznosu do 10.000 eura

'Banke nastoje biti konkurentne. Imaju velike viškove likvidnosti, bore se za tržište, tako da drže vrlo povoljne uvjete kredita', rekao je Šošić. Najveći prirast čine krediti iznad 30.000. Ipak, Šošić dodaje da je većina kredita u iznosu do 10.000 eura.

'Imamo oko 250.000 kredita godišnje, što je poprilično veliki iznos. Godišnje se odobri više gotovinskih nenamjenskih kredita nego što ima ukupno stambenih kredita. Prosječan iznos je negdje 7.000 do 8.000 eura. Ubrzanje je u jednom velikoj mjeri manje zbog većeg broja, a više zbog većeg iznosa. Automobili su poskupjeli, sve poskupljuje pa onda ljudi dižu veće kredite. Jednim znatnim dijelom je to posljedica inflacije', zaključio je Šošić, prenosi HTV.