"Još se nismo oporavili od prošle krize s kraja 2019. godine kada je palo tržište junećeg mesa uslijed Libanonske krize, već nas je zadesila nova. Nakon 25 godina stao je izvoz mesa (milanskog reza) i žive junadi za klanje za Italiju", ističu iz te Udruge koja predstavlja 90 posto tovnog govedarstva Hrvatske i čiji izvoz za Italiju predstavlja jednu trećinu njihove proizvodnje, u godišnjoj vrijednosti od pola milijarde kuna.

U ovom trenutku, kako navode, situacija za proizvođače tovne junadi izrazito je teška, država im još nije pomogla oko gubitaka koji su nastali oko Libanonske krize, a druga kriza im dodatno povećava nelikvidnost.

"Članovi koji su orijentirani na izvoz, a njih je više od jedne trećine u ovom trenutku nemaju nikakve prihode. Ostali su pogođeni indirektno na način da je uslijed gubitka talijanskog tržišta pala cijena žive junadi za tržište Hrvatske i Libanona", ističu iz Udruge u odgovoru na upit Hine.

Kažu i kako dio narudžbi iz Italije još uvijek postoji, ali zbog problema sa transportom te narudžbe se ne mogu ispuniti

Dio proizvodnje, pak, koje plasiraju na hrvatsko tržište rade bez profita jer ne mogu konkurirati cijenama mesa koje dolazi iz drugih članica EU. Tu do izražaja, kako tvrde, dolazi naša nekonkurentnost uzrokovana kasnim ulaskom u EU, vrlo malom količinom povučenih sredstava iz fondova, neuređenom poljoprivrednom politikom itd.

Iz Udruge ističu kako su Ministarstvu poljoprivrede poslali popis svojih mjera za održavanje tovnog govedarstva među kojima su hitna financijska pomoć po utovljenom grlu, hitna isplatu svih potpora za 2019. koje se odnose na sektor tovnog gospodarstva s uključenom potporom za dobrobit životinja, hitnu zaštitu domaće proizvodnje zbog mogućih novih tržnih viškova. Zatražili su također poček na otplatu kredita i odgodu plaćanja poreza na dobit, dohodak i doprinose.

Scenarij je vrlo teško predvidjeti, ali ako dođe do smanjene potražnje i nemogućnosti izvoza do viška junadi će svakako doći, kažu u Udruzi te dodaju kako će u tom slučaju junad ostati u farmama te svakim danom akumulirati dodani gubitak.

U slučaju viška junadi apeliraju na Vladu da zaštiti proizvođače kroz interventni otkup cijenama koje će biti dostatne za pokriće troškova proizvodnje. "Naime u slučajevima interventnog otkupa svi su drugi sudionici zadržali svoju dobit a primarni proizvođači su ostvarivali gubitak. Važno je napomenuti da u slučaju nemogućnosti dolaska junećeg mesa iz drugih zemalja, hrvatski proizvođači imaju dovoljno junadi da bi opskrbili hrvatsko tržište", navode u odgovoru iz Udruge Baby beef.

Kažu i kako je Vlada mjerama za pomoć gospodarstvu prihvatila većinu njihovih prijedloga - usvojena je mogućnost interventnog otkupa i skladištenja u državne rezerve, ako dođe do takvog scenarija, te zahtjev da repromaterijal za predstojeću sjetvu treba biti osiguran.

No, smatraju i kako je odgoda plaćanja poreznih obveza i kredita treba ići u smjeru oprosta jednog dijela poreznih obveza kao i bankovnih kamata u ovom razdoblju.

Iz Udruge također ističu da od Ministarstva poljoprivrede nažalost nisu dobili očitovanje o nikakvim konkretnim mjerama pomoći vezanih uz nelikvidnost njihove proizvodnje i to je ono što ih najviše zabrinjava.

Uz sektor ribarstva, tovno govedarstvo ovom je situacijom najviše pogođeno te apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da hitno pomogne našem sektoru, poručuju iz Baby beefa.

"U ovakvim situacijama vidi se važnost vlastite poljoprivredne proizvodnje, samodostatnosti. Nažalost, na ljestvici prioriteta hrvatska poljoprivreda je na zadnjem mjestu dok je u drugim samostalnim i jakim gospodarskim zemljama poljoprivreda u samom vrhu", zaključuju iz Udruge Baby beef.

Inače, ta udruga okuplja 330 tovljača junadi, što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare 1,5 milijardu kuna prihoda. Oko 50 posto proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog Istoka i prodaju mesa za Italiju.