Vodeća svjetska gospodarstva troše 88 milijardi dolara godišnje na subvencije za traganje za fosilnim gorivima, čime ostaje manje novca za ulaganja u alternativna goriva s manjom emisijom štetnih plinova, pokazuje u utorak objavljeno istraživanje
Zbog tih bi subvencija temperatura na Zemlji mogla porasti daleko više od prosječnih dva stupnja Celzija, koliko prema međunarodnom dogovoru iznosi maksimalno prihvatljiv porast temperature, upozorava britanski Institut za inozemni razvoj u najnovijem izvješću.
Institut je objavio izvješće u suradnji s američkom lobističkom skupinom Oil Change International uoči sastanka čelnika skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 predstojećeg vikenda u Brisbaneu.
Skupina zemalja s najvišim subvencijama za traganje za fosilnim gorivima obuhvaća, između ostalog, Veliku Britaniju, Rusiju, Sjedinjene Države i Australiju, utvrdili su autori, posebno izdvajajući SAD koji je prošle godine za takve subvencije izdvojio 5,1 milijardu dolara, gotovo dvostruko više nego 2009.
Subvencije u obliku ulaganja državnih poduzeća prevladavaju u zemljama poput Brazila, Kine, Indije, Meksika, Rusije i Saudijske Arabije.
'Razina potpore seže od dvije do pet milijardi dolara u Rusiji, Meksiku i Indiji do devet milijardi dolara u Kini, 11 milijardi dolara u Brazilu i 17 milijardi dolara u Saudijskoj Arabiji', navodi se u izvješću.
Javne su financije treći oblik subvencija za potporu traganju za fosilnim gorivima i posebno su prisutne u Kanadi, Kini, Japanu Rusiji i Južnoj Koreji.
Taj novac predstavlja 'neekonomska ulaganja' i 'spašavanje ugljično intenzivnih kompanija novcem poreznih obveznika' na račun energije vjetra, Sunca i vode, upozoravaju autori izvješća.
'Bez potpore vlada traganju i bez širih subvencija za fosilna goriva veliki dio današnjeg razvoja fosilnih goriva bio bi neprofitabilan', tvrde.
Navode primjer projekta Prirazlomnoje, prvog ruskog projekta u obalama Arktika, čija je ekonomska održivost po njima upitna čak i uz opsežne porezne olakšice i javna ulaganja u infrastrukturu.
'Može se pokazati da je dvije trećine interne stope prinosa od 14 posto generirano poreznim olakšicama', ističu.
Ukazuju i na 'duboki jaz između deklarativnih namjera G20 i konkretnih poreza', budući da su sile u sastavu te skupine prije pet godina dogovorile postupno ukidanje 'neučinkovitih' subvencija za fosilna goriva.
Autori izvješća pozivaju vlade da odmah poduzmu korake usmjerene na postupno ukidanje subvencija, naglašavajući da bi u cijenu goriva trebao biti uključen i ugljik 'kako bi odražavala društvenu, ekonomsku i štetu po okoliš povezanu s promjenom klime'.
U izvješću se također navodi da su subvencije za traganje za fosilnim gorivima tek dio šire slike, uz napomenu da su u 2012. subvencije za proizvodnju i upotrebu fosilnih goriva dosegnule ukupno 775 milijardi dolara, u usporedbi sa 101 milijardom subvencija za alternativne izvore energije, izdvojenom u 2013.