Izjašnjavanje građana o povratku na zlatni standard pokrenula je Švicarska narodna stranka koja je 2009. uspješno provela referendum o zabrani gradnje džamija. Cilj je referenduma očuvanje švicarskog nacionalnog zlata od kojeg se očekuje da bude temelj švicarskog financijskog sustava.

Na referendumu će se Švicarci izjašnjavati o zahtjevima za zabranu prodaje zlatnih rezervi u posjedu Švicarske središnje banke, držanju najmanje 20 posto rezervi središnje banke u obliku zlata te čuvanju svih zlatnih rezervi u Švicarskoj, a ne u inozemstvu.

Analitičari Admiral Marketa specijalizirani za valutna tržišta ističu da je do referenduma dovela posljednja financijska kriza koja je poljuljala povjerenje u papirni novac te rasprodaja švicarskog nacionalnog zlata u posljednjih 15 godina.

Naime, Švicarska je 1999. u posjedu imala 2.600 tona zlata od čega je do danas prodala više od polovine te sada posjeduje samo 1.040 tona. Od preostalih zaliha zlata, po službenom izvješću središnje banke, približno 20 posto se čuva u Londonu, a 10 posto u Kanadi.

Rasprodaja zlata je dovela do smanjenja postotka pokrivenosti zlatom švicarske valute. Naime, 1999. je švicarski franak imao pokriće vrijednosti u zlatu od 30 posto, a sada je zlatno pokriće palo na samo osam posto.

Prema posljednjim anketama, 38 posto glasača podržava inicijativu za spas zlata, 47 posto je protiv, a ostali su još neodlučni. U ranijoj anketi 45 posto glasača podržavalo je inicijativu, a 38 posto je bilo protiv, što pokazuje promjenu raspoloženja birača kako se približava datum referenduma.

U slučaju pozitivnog ishoda referenduma došlo bi do velikog potresa na svjetskom tržištu zlata, a eskalirala bi i opasnost od nekontroliranog rasta tečaja švicarskog franka. Zbog toga se švicarska vlada i središnja banka izričito protive povratku na zlatni standard.

Fiksna obaveza jačanja zlatnih rezervi narušila bi neovisnost središnje banke i značajno smanjila manevarski prostor za obuzdavanje rasta tečaja švicarske valute.

Za ispunjenje te obveze Švicarska bi trebala potrošiti više od polovice svojih deviznih rezervi. Kupnja više od 1.500 tona zlata odrazila bi se i na cijenu tog plemenitog metala koja bi značajno porasla.

S druge strane, imperativ dizanja zlatnih rezerva na 20 posto ugrozio bi politiku središnje banke u obuzdavanju jačanja franka. Naime, središnja banka više ne bi mogla neograničeno emitirati franke kako bi održala tečaj jer bi tim operacijama direktno ugrožavala 'zlatni standard'. Stoga bi ovo ograničenje vrlo brzo dovelo do pucanja granice od 1,2 franka za euro koju švicarska banka uporno brani već nekoliko godina.

Postavljenu granicu teško je braniti i bez mogućeg dodatnog utega koji donosi referendum. Naime, nulta stopa inflacije u Švicarskoj i sve ekspanzivnija monetarna politike Europske središnje banke kojom se spušta vrijednost eura ozbiljno pritišću franak prema gore.

U takvim uvjetima švicarska valuta u ponedjeljak je dosegnula razinu od 1,2024 za euro što je najniža razina od rujna 2012. Jačanje franka vidljivo je i na tečajnici HNB-a na kojoj se srednji tečaj popeo na 6,37 kuna za franak