Prošlog tjedna održan je dvadeseti Expo Real u Münchenu, najveći i najutjecajniji sajam ulaganja u nekretnine u Europi. Kao i svake od posljednjih dvanaest godina, bio sam jedan od posjetitelja s vrlo aktivnim rasporedom. Naime Expo se ne posjećuje turistički, nego s jasnim ciljem i unaprijed dogovorenim terminima, jer ako niste unaprijed definirali sastanke s bitnim stakeholderima, sajam koji se održava u šest ogromnih dvorana na Riemu možete samo turistički razgledati.

Ove godine bilo je 12.000 izlagača na vlastitim štandovima, a obišla ga je 41.000 posjetitelja. Mogao bih ući u razne analize sajma od početnih godina, u kojima sam imao sreću biti i jedan od izlagača, jer sam u to vrijeme bio u upravi jedne od tvrtki međunarodnog holdinga za projektiranje i development.

Ukratko, kada se osvrnem na davne godine, prošlu i ovu, vidljivo je da se sajam od predrecesijskog glamura megavelebnih štandova i hostesa preko kriznih godina vratio istinskom smislu, a to je kolokvijalno doing business. Mjesto hostesa preuzeli su stolovi za sastanke i ozbiljne razgovore, a šetača koji su ga došli turistički pogledati gotovo više i nema. 

Čudno je to izreći, ali danas je novac jeftin, danas novca ima gotovo na cesti. No, na žalost, to je činjenica ostatka Europe, ne i kod nas u Hrvatskoj. Velika i disperzirana tržišta trenutno su preplavljena američkim, južnoafričkim, kineskim i korejskim kapitalom koji doslovno traži prilike za ulaganja spuštajući tražene multiplikatore i prinos. Istovremeno, Hrvatske kao zemlje niti naših velikih gradova na sajmu nema institucionalno predstavljenih.

Na sajmu izlaže niz njemačkih, poljskih i ukrajinskih gradova, kao i regija, na njemu je vlastitim štandom prisutna Slovenija, kao i Crna Gora. Od regionalno bliskih zemalja prisutna je tradicionalno Austrija sa svojim vrlo 'interaktivnim' štandom, na kojem je zastupljeno dvadesetak bitnih tvrtki, i zajedničkim dijelom s barom i terasom za sastanke. Taj se štand etablirao kao hub za doing business u jugoistočnoj Europi, a kako sam godinama radio u austrijskoj korporaciji, imam sreću da poznajem većinu izlagača te sam prihvaćen kao domaći pa je i taj štand na neki način postao moj Expo hub. Na sreću, no i na žalost, jer bi mi bilo draže da imamo hrvatski štand, na kojem bismo se uz potporu države mogli jače predstaviti i etablirati svi koji se bavimo ulaganjima i razvojem nekretnina te tako privući kapital i ulaganja u zemlju jer ulaganja najbolje privuče upravo realan sektor i ljude koji se dnevno njima bave riskirajući svoj kapital i gradeći svoje tvrtke.

Ove je godine, po mojem iskustvu, sajam stvarno postao zreo za Hrvatsku. Anegdotalno, moja iskustva prošlih godina bila su u razdoblju od 2010. do 2014. takva da su se na spomen Hrvatske i ulaganja ljudi smijali, 2015. još su imali čudan izraz lica, 2016. su zainteresirano slušali, no 2017. vrlo zainteresirano i vrlo proaktivno postavljaju pitanja. Interes za ulaganja u Hrvatsku od segmenta turizma i hotelijerstva, preko segmenta logistike i distribucije, do ulaganja u male trgovačke centre u malim sredinama, kao i oživljavanje centara velikih gradova, sve je veći.

Osobno, imao sam tu čast da me Competence Circle intervjuira za svoje posebno izdanje povodom Expoa koje se dijelilo svim posjetiteljima na temu ulaganja u Hrvatsku i posebno turizma, što je svakako pridonijelo vidljivosti i mog F.O. / Developmenta, ali isto tako i HUP-ove Udruge developera, kao i same Hrvatske. Ove godine skoro 70 posto razgovora i kontakata na sajmu bilo je vezano uz Hrvatsku, dok je moje iskustvo prošlih godina bilo da se svega nekih 30 posto razgovora odnosi na Hrvatsku, a ostatak na zemlje u okruženju i Austriju, u kojoj smo vrlo aktivni i na sajmu redovito ugovorimo određene poslove u segmentu nas kao pružatelja usluga.

Ako bih sumirao rezultat sajma za svoju tvrtku, mogu reći da smo otpočeli zanimljive razgovore o potencijalnom ulasku dva nova trgovačka lanca u Hrvatsku te definirali okvir suradnje s tri fondovska ulagača koja pratimo u cijeloj regiji. Ono što sam također imao prilike osjetiti je pojačan interes za našom 'operativom', od projektanata do izvođača radova. S poljskim uredom jedne od top četiri konzultantsko-revizorske kuće dogovorili smo zajednički nastup na dva tržišta u segmentu usluga u real estateu, konkretno masterplaniranja te restrukturiranja. Izlazak na Expo Hrvatske kao izlagača s nama, domaćim sektorom, u nekretninama, ulaganju, gradnji i projektiranju svima bi omogućio rast izvoznih operacija, posebno u segmentu usluga i to osobito u Austriji i Njemačkoj, ali i daljnjim zemljama poput Gruzije i Moldavije.

Nekoliko partnera s kojima surađujemo niz godina ove su godine konkretno počeli ispitivati za mogućnost dovođenja hrvatskih projektanata, geodeta i građevinske operative na njihove projekte u Austriji i Njemačkoj. Naime, rast ulaganja i gradnje u obje zemlje doveo je do toga da ne postoji dovoljno operative i da taj nedostatak guši mogućnost novih ulaganja. Za naše gospodarstvo takve aktivnosti, posebno u Austriji, omogućile bi stvarni rast i oporavak sektora i njegovo jačanje kako bi postao ponovno potentan i za nastup u Hrvatskoj, gdje smo svjedoci toga da na aktualnim velikim natječajima poslove preuzimaju strane tvrtke od Slovenije do Španjolske.

Fokus ovogodišnjeg sajma mogao bi se podijeliti na nekoliko vrlo jasnih težišta ulaganja prema sektorima. Vrlo bitan segment ulaganja je logistika, koja je već posljednje tri godine jaka okosnica sajma i sada se posebno počela fokusirati na 'nova' tržišta, posebno mediteranske zemlje i one na takozvanoj 'turskoj' ruti te s njom vrlo usko vezano financiranje industrijskih nekretnina kroz sustav leasinga. Drugi bitan segment sajma je turizam, kao i povratak turizma i gospodarskog života u jezgre gradova, što je tema koja je bila vrlo zastupljena u stručnim panelima koji su se održavali na sajmu.

Razvoj trgovine i izazovi digitalizacije te seljenja trgovine online bitan su segment u kojem se vidi trend refurbishmenta postojećih objekata i dodavanja novih funkcija, od gastronomije, preko malih usluga, do zabave, kako bi se ljude privuklo u centre i odvuklo od kupovanja iz naslonjača. No najbitniji fokus na sajmu bila je alokacija i disperzija kapitala jer fondovi postaju sve veći, a ponuda kapitala sve jeftinija, iako će ta era trajati vjerojatno još samo 18 do 24 mjeseca. U ovom segmentu vidljiva je težnja za diversifikacijom ulaganja i kroz sektore, ali i kroz regije, a to je upravo prilika i za Hrvatsku da privučemo nova ulaganja.

Stručni paneli su se većinom bavili pametnim razvojem i pametnim urbanizmom, posebno centara gradova i vraćanja života u jezgre, revitalizacijom depopulariziranih dijelova kroz poticanje obnove i brownfielda nasuprot novih ulaganja u greenfieldu, kao mjere istovremenog očuvanja prostora, ali i očuvanja života u jezgrama gradova i manjim sredinama, pogođenim iznimno visokom urbanizacijom i koncentriranjem života oko regionalnih centara.

Moje zaključne misli nakon Expo Reala ponovno su iste kao i prošlih godina - da se kao država moramo probuditi i pokrenuti te krenuti prema 'brdu', ne čekajući da ono dođe nama. Kapitala ima, i dostupan je, ali smo kao zemlja nevidljivi te se opet nadam kako ćemo sljedeće godine možda stvarno kao država uz pokroviteljstvo Vlade RH i Ministarstva gospodarstva biti prisutni s vlastitim štandom i deset do dvadeset domaćih tvrtki spremnih izlagati te privući nova ulaganja ili prodati svoje usluge na strana tržišta. Kao predsjednik Udruge developera pri HUP-u, ali i član niza međunarodnih udruga, znam koliko je networking posebno međunarodni važan te ispred naše udruge ponovno pozivam Vladu da nam omogući da se zajedno institucionalno predstavimo na ovom vrlo važnom sajmu.