Hrvatska se ekonomija drastično usporila tijekom pandemije koronavirusa. Trend objavljivanja radnih mjesta za srpanj - mjera u stvarnom vremenu aktivnosti na tržištu rada - za 39% je niži u odnosu na 2019. godinu. Trend potražnje za radnom snagom se značajno poboljšao od sredine travnja, kada se smanjio za 81% u odnosu na godinu ranije, pokazuje analiza platforme Adorio.

Prema pokazateljima ekonomske aktivnosti, europski i hrvatskih gospodarski oporavak od koronavirus pandemije je u tijeku – međutim aktivnost ostaje daleko ispod normalne razine, sugerirajući da će oporavak od recesije biti dugoročan i težak.

Prema prvim rezultatima početkom svibnja te naglim rastom u lipnju, broj novih oglasa slobodnih radnih mjesta je upućivao na brz oporavak tržišta rada. Od tada, međutim, oporavak se usporava te je potražnja za radnom snagom u srpnju 39% niža nego za isto razdoblje prošle godine. Niža potražnja za radnom snagom je najviše uvjetovana ovogodišnjim izostankom velikog sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz manjeg broja oglasa sezonskih slobodnih radnih mjesta koji je niži za 70% u odnosu na prošlu godinu, ističe se u analizi.

Potražnja za radnom snagom prema zanimanju

Nakon brzog rasta novih oglasa slobodnih radnih mjesta u svibnju i lipnju, trend potražnje za radnom snagom, pogoršao se u srpnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine - ali više za neka zanimanja nego za druga. U srpnju, u odnosu na lipanj i na prošlu godinu, potražnja se nastavlja popravljati za zanimanja iz IT-a, strojarstva, marketinga, financija, proizvodnje i poljoprivrede.

Za zanimanja iz prodaje, administracije, građevine, medicine i obrazovanja je potražnja značajno bila porasla u lipnju, međutim u srpnju se naglo smanjila te je sada 34% niža u odnosu na prošlu godinu.

Za zanimanja iz turizma i ugostiteljstva koja su za vrijeme pandemije doživjela najveći porast nezaposlenosti, potražnja je značajno porasla krajem svibnja i u lipnju su bila najtraženija zanimanja. U srpnju, međutim, zanimanja iz turizma i ugostiteljstva, doživjela su najveći pad potražnje u odnosu na ostala zanimanja. Potražnja za zanimanja iz turizma i ugostiteljstva su bila niža za 50% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te se taj trend prema prvim rezultatima u kolovozu nastavlja, navodi se u istraživanju.

U srpnju se nezaposlenost povećala za 0,5 % u usporedbi s prethodnim mjesecom, a za 32% u usporedbi s istim mjesecom 2019. godine.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje gotovo kod svih djelatnosti se nezaposlenost u srpnju u usporedbi s predhodnim mjesecom smanjila, osim u obrazovanju, socijalnoj skrbi i građevinarstvu. U obrazovanju se broj nezaposlenih najviše povećao s 6.060 na 9.455, međutim u sektoru obrazovanju za vrijeme školskih praznika u lipnju, srpnju i kolovozu dolazi do uobičajenog kratkoročnog prekida ugovora o radu. 'Očekujemo da će se nezaposlenost u obrazovanju u rujnu vratiti na razinu koja ja bila prije školskih praznika', navodi se u analizi.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje također je vidljivo je da se broj nezaposlenih u srpnju povećao u odnosu na lipanj zbog učenika koji su završili srednjoškolsko obrazovanje te njihovim prvim ulaskom u evidenciju nezaposlenih nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja. Isto očekujemo u rujnu i listopadu sa studentima koji završavaju visokoškolsko obrazovanje. Nezaposlenost osoba koje su ušle u srpnju u evidenciju izravno iz radnog odnosa se smanjila za 2%, dok je broj nezaposlenih iz neaktivnosti ostao manje-više nepromijenjen.

U srpnju su se osobe najčešće zaposlile u turizmu i ugostiteljstvu te najviše u turističkim destinacijama. Naime, u srpnju je u djelatnostima pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane zaposleno 5.911 osoba.

S ozbirom da se ekonomska aktivnost i potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj i kod naših najvećih trgovinskih partnera u EU postupno popravlja, očekujemo da će stopa nezaposlenosti ostati kratkoročno (3-6 mjeseci) na predsezonskoj razini između 9,0% i 9,5%.

'U ovome trenutku ne vidimo naznake većeg broja otkaza, međutim smatramo da je trenutna potražnja za radnom snagom dovoljna samo za održavanje trenutne stope nezaposlenosti, ali ne i za značajno smanjenje', ističu iz platforme Adorio.

Dugoročne (više od 12 mjeseci) procjene za tržište rada, najviše će ovisiti o novim istraživanjima o dugoročnim posljedicama koronavirusa na zdravlje, pridržavanje epidemioloških mjera, mobilnosti radne snage te državnim mjerama pomoći gospodarstvu. Za sada nije moguće donijeti procjene o dugoročnim posljedicama na tržište rada, te je potrebno pratiti razvoj iz mjeseca u mjesec.