Trgovinski rat između dviju najvećih svjetskih ekonomija, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, se zahuktava. Samo nekoliko sati nakon što je Donald Trump zaprijetio udvostručenjem carina na kinesku robu, Peking je uzvratio odlučno: 'Borit ćemo se do kraja'
Ako Trump ispuni najavu, većina kineskog uvoza u SAD mogla bi se suočiti s carinama koje dosežu nevjerojatnih 104 posto, što bi označilo novu, najopasniju fazu ovog sukoba.
Od pametnih telefona do vijaka: sve podliježe carinama
Među proizvodima koji bi mogli biti pogođeni nalaze se pametni telefoni, računala, litij-ionske baterije, igračke i video konzole – srž kineskog izvoza prema SAD-u. No lista je mnogo šira – carine bi se mogle odnositi i na robu poput vijaka, kućanskih uređaja, pa čak i industrijskih kotlova.
S druge strane, Kina nije sjedila skrštenih ruku. Uzvratila je uvođenjem uzvratnih carina od 34 posto, a najavila je i dodatne mjere poput slabljenja valute kako bi kineski izvoz bio konkurentniji.
'Bilo bi pogrešno misliti da će Kina jednostrano odustati i ukloniti carine', upozorava Alfredo Montufar-Helu iz think tanka The Conference Board. 'Ne samo da bi to prikazalo Kinu kao slabu, nego bi SAD-u dalo prostor da traži još više ustupaka. Trenutačno smo u slijepoj ulici koja će vjerojatno donijeti dugotrajnu gospodarsku bol.'
Globalna tržišta već osjećaju posljedice. Od prošlog tjedna, kada su prve carine stupile na snagu, azijske burze zabilježile su najveće padove u desetljećima, a neizvjesnost raste kako se približava Trumpov rok za uvođenje dodatnih mjera.
Udarac i drugim azijskim ekonomijama
Nove carine ne pogađaju samo Kinu. Ako SAD uvede dodatne namete, carine na kinesku robu porast će na 54 posto, dok bi carine na robu iz Vijetnama i Kambodže skočile na 46 i 49 posto. Stručnjaci ističu da se sve odvija prebrzo, ostavljajući vladama i tvrtkama malo prostora za prilagodbu.
Kina je već krenula u stabilizaciju tržišta – državne kompanije kupuju dionice, a središnja banka pušta da yuan slabi. Također, nastavlja s istragama protiv američkih kompanija poput Googlea i razmatra dodatne kontrole nad izvozom rijetkih metala.
Sukob SAD-a i Kine daleko je više od ekonomskog prijepora – riječ je o nadmetanju za globalnu dominaciju. Iako su u tijeku diplomatski kontakti s Japanom, ključni odnosi između Pekinga i Washingtona ostaju napeti, piše BBC.
'Gledamo igru u kojoj se natječu tko može izdržati više boli. Više ne govorimo o dobiti', kaže Mary Lovely, stručnjakinja za američko-kineske odnose iz Peterson instituta. 'Kina, iako joj gospodarstvo usporava, možda je spremna podnijeti bol kako ne bi kapitulirala pred onim što smatra američkom agresijom.'
Usporavanje kineskog gospodarstva
Kineski građani sve manje troše, a lokalne vlasti opterećene su dugovima i nesposobne povećati socijalnu zaštitu. Sve to, u kombinaciji s mogućim padom izvoza, čini situaciju izuzetno složenom.
'Carine dodatno pogoršavaju problem', upozorava Andrew Collier s Harvarda. 'Ako izvoz padne, gubi se ključan izvor prihoda. Predsjednik Xi suočava se s teškim odlukama jer su resursi ograničeni, a gospodarstvo usporava.'
Američki ured za trgovinu izvijestio je kako je SAD tijekom 2024. iz Kine uvezao robu u vrijednosti od 438 milijardi dolara, dok je u Kinu izvezeno 143 milijarde, što ostavlja trgovinski deficit od 295 milijardi dolara.
Deborah Elms iz singapurske zaklade Hinrich upozorava da se dvije zemlje ne mogu jednostavno odvojiti: 'Postoji ogromna međusobna povezanost – ulaganja, digitalna trgovina, razmjena podataka. Ne možete uvoditi carine unedogled bez da sami osjetite posljedice.'
Gdje će završiti višak kineskog izvoza?
Ostatak svijeta također prati situaciju s dozom nelagode. Pitanje je kamo će Kina usmjeriti robu koja više ne može u SAD. 'Vjerojatno u jugoistočnu Aziju', kaže Elms, 'ali i te zemlje se suočavaju s vlastitim trgovinskim ograničenjima i carinama.'
Za razliku od prvog trgovinskog rata tijekom Trumpova prvog mandata, kada je cilj bio natjerati Kinu na pregovore, sada nije jasno što točno SAD želi postići.
'Kina ima širok arsenal protumjera – od daljnjeg slabljenja valute do mjera protiv američkih firmi. Pitanje je žele li ga koristiti. Možda samo žele sačuvati obraz, a možda su spremni na sve', kaže Roland Rajah, ekonomist iz Lowy instituta.
I dok se nagađa o mogućim tajnim pregovorima, Trump još nije razgovarao sa Xi Jinpingom otkako se vratio u Bijelu kuću. Kina je, s druge strane, nekoliko puta signalizirala spremnost za razgovore.
No, Deborah Elms ostaje skeptična: 'Mislim da SAD precjenjuje vlastitu snagu. Vjeruju da je njihovo tržište toliko privlačno da će Kina popustiti. No to nije nužno točno. Kako će ovo završiti? Nitko ne zna. Najviše me brine brzina i razina eskalacije.'