Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti činili su najveći udio u potrošnji kućanstava u Europskoj uniji u 2022. godini, odnosno 24,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Sve veći teret

Slijede hrana i bezalkoholna pića s udjelom od 13,6 posto, a troškovi prijevoza čine 12,5 posto. Iako je poredak ovih kategorija ostao dosljedan u proteklih 20 godina, njihovi relativni udjeli mijenjali su se tijekom vremena.

Euronews je objavio detaljan uvid u to kako se potrošnja kućanstava promijenila u EU - i gdje su ljudi najviše pogođeni.

Uspoređujući brojke iz 2002. i 2022. godine, najznačajnija promjena dogodila se u izdacima kućanstava te su porasli s 21,1 na 24,1 posto, što predstavlja porast od tri postotna boda u dva desetljeća. To znači da, ako je ukupna potrošnja kućanstva iznosila 1000 eura u 2002. godini, kućanstvo bi potrošilo 211 eura na stanovanje i režije. Do 2022. taj je iznos porastao na 241 euro.

Povećanje predstavlja sve veći financijski teret u podmirivanju osnovnih životnih troškova za europska kućanstva, a potaknut je rastom cijena stanova i troškovima energije u posljednja dva desetljeća.

Kada se gledaju izdaci za zdravstvo, oni su porasli za 22 posto, u usporedbi s povećanjem od 14 posto za stanovanje. Međutim, kako je udio troškova stanovanja znatno veći, ukupan utjecaj povećanja troškova stanovanja je puno veći.

Irska bilježi najveći porast

Počevši od malo iznad 20 posto u ranim 2000-ima, udio potrošnje kućanstava na stanovanje i komunalne usluge stalno je rastao, dosegnuvši vrhunac od gotovo 25 posto u 2013. Ovo je razdoblje doživjelo najznačajniji rast, ističući sve veće troškove povezane sa stanovanjem i komunalnim uslugama.

Nakon blagog pada, udio je ponovno porastao tijekom pandemije covida, dosegnuvši rekordnih 25,6 posto u 2020. godini.

Sveukupan porast izdataka za stanovanje i komunalne usluge u posljednja dva desetljeća ukazuje na to da su ti troškovi postali sve značajniji dio proračuna kućanstava.

U nekim je zemljama porast bio izraženiji i premašio je pet posto. Između 2002. i 2022. Irska je tako zabilježila najznačajniji porast od 7,1 postotnog boda, a slijede je Španjolska i Italija s porastom od 6,3, odnosno 5,4 postotna boda.

Prosjek EU-a iznosio je tri postotna boda, a Hrvatska se smjestila u donjem dijelu ljestvice s minusom od 2,8 postotnih bodova.

U 10 zemalja EU-a povećanje je premašilo četiri posto. Nekoliko istočnoeuropskih zemalja, uz Švedsku i Veliku Britaniju, zabilježilo je pad udjela izdataka za stanovanje. Najveći pad zabilježila je Rumunjska smanjenjem od 4,1 postotni bod, a Bosna i Hercegovina i Srbija također su zabilježile značajan pad.

Kad se uzmu u obzir vrhunci zabilježeni tijekom pandemije, ukupan porast izdataka za stanovanje u posljednja dva desetljeća postaje još upečatljiviji.

Period covida

Tijekom pandemije udio potrošnje kućanstava na stanovanje porastao je u gotovo svim zemljama, dosegnuvši rekordne razine. Međutim 2022. godine, kako je pandemija jenjavala, taj je udio počeo opadati.

Udio 'stanovanja, vode, struje i plina' u izdacima kućanstava 2000.-2022.

Koje europske zemlje najviše troše na račune?

Troškovi stambenih računa, uključujući novac potrošen na stanarinu i popravke, kao postotak ukupne potrošnje kućanstava značajno variraju diljem Europe.

U 2022. godini Slovačka je predvodila popis s više od 30 posto izdataka povezanih s troškovima stanovanja. Slijedile su Finska i Danska s 29,6, odnosno 29,1 posto potrošenih na kućne račune.

Ove brojke pokazuju da se zemlje sjeverne i srednje Europe suočavaju sa značajnim financijskim pritiscima vezanim uz stanovanje i komunalne usluge, najvjerojatnije potaknutim višim troškovima energije ili skupljim tržištima stanova.

Nasuprot tome, zemlje južne i istočne Europe, poput Crne Gore, Turske i Albanije, imaju puno niže udjele troškova režija u svim troškovima, pri čemu to u Crnoj Gori iznosi samo 11,6 posto ukupnih troškova kućanstva, a u Turskoj i Albaniji 12,4, odnosno 12,5 posto. U Hrvatskoj je trošak režija u odnosu na troškove kućanstva iznosio 14,9 posto.

Troškovi stanovanja najviše pogađaju kućanstva s nižim primanjima

Nedavno izvješće OECD-a o pristupačnom stanovanju naglašava da troškovi stanovanja mogu predstavljati veliko financijsko opterećenje kućanstvima, posebno onima s nižim prihodima.

Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja alarmantno je visoka među vodećim europskim gospodarstvima. Godine 2022. gotovo polovica najmoprimaca s niskim primanjima u Ujedinjenom Kraljevstvu (49 posto) potrošila je više od 40 posto svojih prihoda na najamninu, zatim 32 posto njih u Francuskoj i 28 posto u Italiji.