Argentina je više desetljeća poznata po izazivanju ekonomskih i političkih šokova. Ništa se nije promijenilo ni 2023., jer ove nedjelje na predizborima je pobijedio Javier Milei, nekonvencionalni libertarijanski ekonomist koji podržava dolarizaciju ekonomije, smanjenje državne potrošnje, širenje prava na posjedovanje oružja i legalizaciju prodaje ljudskih organa
Milei, po zanimanju profesor ekonomije i televizijska ličnost, nema iskustva u izvršnoj vlasti, ali priznaje da je veliki obožavatelj Donalda Trumpa. Njegova izrazito protuustavna politika najsličnija je onoj Trumpa i Jaira Bolsonara te se može definirati kao najprizemniji desni populizam i ultrakonzervatizam, piše Financial Times.
Poruka je to koja je dobro odjeknula među argentinskim biračima ljutima zbog upornih vladinih neuspjeha - zemlja desetljećima ne može i ne zna iskoristiti svoje obilno prirodno bogatstvo i ljudski kapital.
vezane vijesti
Milei je na izborima osvojio 30 posto glasova, znatno više od onog koliko su sugerirale ankete, što mu je dovoljno za osiguranje pobjede na predizborima, probi za opće izbore u listopadu, a na kojima bi trebao potvrditi pobjedu.
Argentinski mediji opisali su rezultat predizbora kao politički potres i cunami, a tržišta su ostala šokirana izborom argentinskih građana, pa je i peronistička vlada morala poduzeti mjere da se umire zabrinuti ulagači i spriječi prijetnja totalnog kraha valute koja je u ponedjeljak prema dolaru oslabila za 18 posto. Kamatne stope pri središnjoj banci, koju je Milei obećao ukinuti, interventno su povećane na 118 posto.
Ministar gospodarstva Sergio Massa, njegov glavni protukandidat na predsjedničkim izborima, sada se suočava s prijetnjom totalnog gospodarskog kraha, čak i prije prosinca, kada buduća vlada treba preuzeti mandat. Iako je obećao da neće biti novih devalvacija argentinskog pesosa, njegovi panični potezi u petak zabrinuli su banke te se one suzdržavaju od refinanciranja državnog duga, što znači da bi zemlja mogla opet otići u bankrot.
U problemima je i izvršni odbor MMF-a jer ovog mjeseca mora odlučiti hoće li Argentini odobriti isplatu 7,5 milijardi dolara iz programa refinanciranja državnih obveznica, ukupno vrijednih 44 milijarde eura, ili će zadržati novac i pustiti da zemlja ode u bankrot, riskirajući tako gospodarski kaos.
Iako Argentina ne izgleda nimalo dobro, postoje i optimisti. Neki ulagači smatraju da je poraz peronista na predizborima dokaz da su Argentinci spremni za duboke i bolne reforme tržišta. Dvije trećine birača u nedjelju su izabrale stranke desnog ili ekstremno desnog političkog spektra, a one žele smanjiti preveliku državnu potrošnju, ukinuti umjetne kontrole deviznog tržišta, zaustaviti tiskanje novca središnje banke i osloboditi poslovanje.
Procvat rudarenja litija, vađenje nafte i plina iz škriljevca te moćan agrobiznis potkrepljuju tvrdnju da su osnovni ekonomski temelji Argentine snažni. Ipak, put zemlje prema ekonomskoj stabilnosti i prosperitetu ostaje uzak i opasan. Rizici od devalvacije, hiperinflacije ili bankrota vlade prije izbora su stvarni.
Pobjednik predsjedničkih izbora suočit će se pak s nemogućim zadatkom vraćanja povjerenja u gospodarstvo, privlačenja investicija i izgradnje dovoljno snažnog nacionalnog konsenzusa za promjene kako bi se izbjegli paralizirajući društveni prosvjedi.
'To bi bilo izuzetno zahtjevno čak i za najvještijeg i najiskusnijeg političara, a kamoli za populista krajnjeg desnog političkog stajališta te s neortodoksnim ekonomskim pogledima', zaključuje Financial Times.
