Ionako vrelom ljetu je nakon ponoći u utorak stiglo još malo ulja na vatru kad su na snagu stupile ekonomske sankcije Iranu kao posljedica povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz tzv. nuklearnog sporazuma sklopljenog sredinom 2015. Američki predsjednik Donald Trump još je tijekom kampanje 2016., a i nakon dolaska u Bijelu kuću, Iranski nuklearni sporazum proglašavao lošim, a prije tri mjeseca je i formalno povukao SAD iz tog sporazuma zbog čega je u utorak obnovljen dio sankcija Iranu.

Sporazum do kojeg se sredinom 2015. došlo nakon gotovo dvije godine pregovora su tada s Iranom ispregovarale stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (Kina, Rusija, SAD, Ujedinjena Kraljevina, Francuska) te Njemačka i EU. Iran se njime obavezao na oštro ograničavanje razvoja nuklearnog potencijala i stavljanje svojeg nuklearnog programa pod međunarodni nadzor, dok su zauzvrat ukinute ekonomske sankcije pod kojima se Iran nalazio još od sredine prošlog desetljeća.

Od utorka su se iranska ekonomija i njenih osamdesetak milijuna potrošača ponovo našli pod djelomičnim sankcijama. Zasad se one odnose na mogućnost iranske vlade da kupuje američki dolar, na međunarodne transakcije u iranskoj valuti rijalu, na iransku trgovinu zlatom i plemenitim metalima, na dio materijala koji se koriste u industrijskim procesima i još neke segmente trgovine. Dodatne sankcije bi trebale stupiti na snagu početkom studenog, no ovaj puta situacija je bitno drukčija nego što je bila prije desetak godina.

Europska unija već je davno dala do znanja da će pokušati pod svaku cijenu nastaviti dalje surađivati s Iranom, a na američke sankcije se vrlo vjerojatno neće obazirati niti Kina. Federica Mogherini, visoka predstavnica Europske komisije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izjavila je ovih dana za medije da Unija, a posebno Britanija, Francuska i Njemačka žele zbog postupka SAD-a. Mogherini je rekla da će EU "odlučno štititi" kompanije koje legalno posluju s Iranom. "Posebno potičemo male i srednje kompanije da ojačaju poslovanje sa Iranom, i u Iranu", kazala je ona i objasnila da je iranska vlada u potpunosti ispoštovala obaveze iz sporazuma.

Neusklađenost poteza između EU i SAD-a stavlja europske kompanije u nezgodnu situaciju. S jedne strane iranska je ekonomija vrlo povoljna prilika za širenje biznisa. S druge strane, američke sankcije znače da SAD mogu europskim kompanijama koje posluju i na američkom tržištu, ili s američkim bankama, zabraniti i bitno otežati poslovanje. Kako je za njih američko tržište i dalje puno važnije, mnoge velike europske korporacije već su dobrovoljno najavile da će ograničiti poslovanje u Iranu iako EU raspolaže s pravnim sredstvima kojima bi se trebale neutralizirati američke prijetnje.

Podaci koje je objavio BBC pozivajući se na Međunarodni monetarni fond pokazuju da je lani najvažniji trgovinski partner Irana bila Kina kamo je izvezeno robe u vrijednosti nešto većoj od 15 milijardi eura, dok se na drugom mjestu nalazi EU u koju je Iran plasirao robu vrijednu nešto manje od 10 milijardi eura. Na popisu pet najvažnijih iranskih izvoznih partnera još se nalaze Indija, Južna Koreja i Turska, a cijeli popis je u velikom dijelu odraz iranske trgovine sirovom naftom.

Iran trenutno izvozi između 2,7 i 3 milijuna barela nafte dnevno i analitičari se zasad ne mogu dogovoriti hoće li sankcije imati ikakvog utjecaja na cijenu nafte na svjetskom tržištu. Prema nekima od njih barel nafte bi sa sadašnjih sedamdesetak dolara mogao skočiti i na devedeset kako će do kraja godine rasti potražnja sa sjeverne hemisfere. No, nitko nije siguran hoće li i koliko Iran usporiti svoju proizvodnju i izvoz. Nešto manje od dvije trećine iranskog izvoza nafte ide na azijska tržišta, najviše u Kinu, Indiju, Južnu Koreju, Japan kao i Tursku. Ostatak, nešto manje od trećine ide u Europu, konkretnije Italiju, Španjolsku, Francusku i Grčku.

Kina se gotovo sigurno neće obazirati na američke sankcije tako da je vrlo vjerojatno da iranski izvoz u tom smjeru neće jenjavati. Iako je Indija poručila svojim naftnim kompanijama da se pripreme na mogućnost potrage za novim dobavljačima, tamošnje kompanije su u sličnoj situaciji kao i europski naftaši – svi imaju mogućnost da od SAD-a traže izuzeće od sankcija, nešto što je SAD u prošlosti redovito odobravao, a postoje naznake da će s takvom praksom nastaviti i ovaj put.

Problem bi možda mogla predstavljati valuta jer je iranskoj vladi zabranjena kupovina američkog dolara. No, iskustvo iz prošlosti pokazuje da se i ta odluka lako zaobilazi. Azijski kupci mogu Iranu plaćati u drugim valutama, a transakcije se mogu provesti kroz domaće ili međunarodne banke koje nemaju bliske veze s SAD-om. Posljednji put kad su sankcije bile na snazi Indija je Iranu plaćala u eurima prvo kroz tursku banku da bi nakon toga za to zadužila jednu od domaćih banaka. Tamo su već najavili da će iransku naftu nastaviti plaćati europskom valutom dok god EU bude odbijala uvesti sankcije. Kina je, kao i Indija u pojedinim slučajevima, naftu Iranu plaćala u lokalnim valutama, ali i u raznoj robi poput poljoprivrednih i drugih proizvoda.

Prema sadašnjim očekivanjima nove sankcije ne bi trebale donijeti značajne posljedice na trgovinu s Iranom, barem u kratkom roku. No, one će svakako biti dodatna poteškoća za iransko gospodarstvo zbog čije anemičnosti od kraja prošle godine u Iranu vlada napetost. Visoke cijene hrane i visoka nezaposlenost doveli su do prosvjeda u nekoliko iranskih gradova, a samo od početka petog mjeseca vrijednost rijala se gotovo prepolovila.

Američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak u svojem stilu izjavio da je SAD u svakom trenutku spreman prihvatiti pregovore s Iranom kako bi se postigao bolji sporazum od onoga iz kojeg je Trump povukao SAD. Iranski predsjednik Hasan Rouhani je, pak, u televizijskom obraćanju indirektno, ali slikovito, poručio Trumpu da "kad nekome zabijete nož u leđa i onda kažete da hoćete pregovarati, prva stvar koju napravite je da izvučete taj nož".