Godinama su se veliki američki proizvođači lijekova okretali akvizicijama stranih kompanija kako bi uložili novac koji su nagomilali u inozemstvu, radije nego da ga vrate u Sjedinjene Države gdje ih čeka stopa poreza od 35 posto. Trump je predložio da seomogući repatrijacija toga novcauz stopu poreza od 10 posto, priželjkujući da će nešto od toga biti utrošeno na zapošljavanje i investicije u njihovo poslovanje.

Međutim, farmaceutske tvrtke će vjerojatnije utrošiti taj novac na akvizicije kojima bi mogle oživjeti razvoj palete lijekova, a kroz akvizicije manjih kompanija svoga ranga pomoću obećavajućih ponuda, umjesto da riskiraju dodatne iznose vlastitih dolara na istraživanja i razvoj, kazali su izvršni direktori kompanija i posrednici u sklapanju poslova.

Neki od tih sporazuma mogli bi čak rezultirati ukidanjem radnih mjesta budući da kompanije žele eliminirati preklapanja.  U 2016. godini korporativna Amerika držala je 1.300 milijardi dolara, odnosno 74 posto njezine ukupne gotovine, skriveno diljem svijeta, podaci su Moody's Investors Service. To je više od procijenjenih 1.200 milijardi dolara, odnosno 72 posto ukupnog novca godinu dana ranije.

Iako su vodećih pet inozemnih držatelja gotovine tehnološke kompanije poput Applea i Microsofta, farmaceutska industrija također drži veliki dio toga novca. Pet američkih farmaceutskih tvrtki s najvećim zalihama novca - Pfizer, Merck & Co, Johnson & Johnson, Amgen i Elli Lilly and Co - drže gotovo 250 milijardi dolara u inozemstvu, prema podacima američke neprofitne istraživačke grupe Građani za poreznu pravednost.

Spajanja i akvizicije u kojima su sudjelovale američke farmaceutske kompanije od početka ove godine do danas dosegnula su vrijednost približno 90 milijardi dolara, što je tek trećina u usporedbi s iznosom od gotovo 270 milijardi dolara u godini ranije.