Turizam kao naša najvažnija gospodarska grana pati od bolesti nedostatka radne snage. I dok se puno govori o manjku konobara, kuhara i sobarica, široj javnosti manje je poznato to da Hrvatska ima deficit i visokoobrazovnih turističkih radnika. Osim što hotelske kuće teško pronalaze menadžere, još veći je problem to što nam nedostaju stručnjaci za upravljanje destinacijama koji su nužni za zaokret turizma od prodaje 'sunca i mora' prema prodaji doživljaja i tematskih turističkih proizvoda
Ove godine otvara se 40-ak novih hotela u koje je uloženo oko 800 milijuna eura. Slične brojke najavljuje se i za iduću godinu. Ministar turizma Gari Cappelli nedavno je upozorio da nas očekuje nedostatak menadžmenta za vođenje tih hotela.
S njim se slaže Branimir Blajić, generalni menadžer Termi Sv. Martin na Muri.
'Kvalitetnog direktora hotela, voditelja hrane i pića, voditelja wellness centra ili direktora prodaje u hotelima jako je malo i već godinama jedni te isti cirkuliraju kroz renomirane hotelske kuće. Priljev novih snaga je mali i nedostatan za broj hotela u Hrvatskoj', rekao je Blajić za tportal.
On smatra kako se glavna greška radi prilikom obrazovanja mladih kadrova koji se sustavno ne vode kroz proces od učenika do menadžera. Zato mnogi odlaze raditi u druge branše.
vezane vijesti
'Srž problema nisu samo kadrovi, već i poslodavci. Nerijetko je niska svijest o važnosti ljudskih resursa, posluje se u sivoj zoni, ne poštuju se pravila i uzance struke te se tako stvara kriva slika o profesiji', istaknuo je Blajić.
Prema njegovom mišljenju, rješenje je korjenita promjena školskog kurikuluma. Učenik iz srednje ugostiteljsko-turističke škole mora izaći sa znanjima bontona, najmanje dva svjetska jezika na aktivnoj razini i komunikacijskim vještinama.
'Kada postane student, svaki kandidat mora dobiti svog mentora iz gospodarstva, svoj case study projekt koji će ga pratiti sve godine visokoškolskog obrazovanja, mora slušati najbolje predavače iz područja njihova interesa i aktivno sudjelovati u praktičnoj i terenskoj nastavi', mišljenja je Blajić.
Uz manjak menadžerskog osoblja za hotele (direktor prodaje, voditelj hrane i pića, voditelj wellness centra itd.), Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, ukazuje na to da se sve više osjeti i nedostatak stručnog kadra u području upravljanja turističkom destinacijom.
S jedne strane imamo sve više objekata s četiri ili pet zvjezdica, ali zbog nedovoljno kvalitetnog upravljanja destinacijom sve je veći jaz između onoga što nudi hotel kad je riječ o smještaju i usluzi od onoga što turist može doživjeti i osjetiti (zabavni, kulturni, sportski i drugi sadržaji).
'Zbog nedostatka visokoobrazovanog kadra mnogi se poslovni subjekti ne uspijevaju afirmirati na tržištu. Strategija razvoja turizma do 2020. postavila je kao jedan od prioriteta zaokret ka turizmu budućnosti koji se temelji na ekonomiji doživljaja i tematskih turističkih proizvoda, ali nam nedostaju menadžeri doživljaja', rekla je Rašperić za tportal.
Bez stručnog kadra koji zna razvijati destinaciju, upozorava Romana Lekić, pomoćnica dekana Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, srljamo u propast.
'Dogodit će se krah. Sad imate kratku sezonu u kojoj je užasan pritisak. Ljudi na turizam prije svega gledaju kao na priliku za laku zaradu. Povećavaju se smještajni kapaciteti, zidaju se hoteli i privatni apartmani. Ali ne dolaze gosti u Hrvatsku zbog hotela, već zbog sadržaja, doživljaja, kontakta s domaćim ljudima i kulturom. A tih domaćih ljudi sve je manje. Imate primjer Dubrovnika, u kojem nema domaćih stanovnika. Isto se događa u Splitu. Pilimo granu na kojoj sjedimo', uvjerena je Lekić.
Domaći obrazovni sustav, dodaje, ne odgaja kadrove u smjeru turizma kakav želimo. Zbog toga su na Edward Bernaysu odlučili od jeseni pokrenuti, kaže Lekić, najinovativniji studijski program turizma u Hrvatskoj, na kojem će se obrazovati stručnjaci za turizam budućnosti.
Riječ je o preddiplomskom stručnom studiju Menadžment i marketing turističke destinacije i specijalističkom diplomskom studiju Upravljanje doživljajem u turizmu. Sve ukupno na njima će biti oko 50 studenata.
'Obrazovat ćemo stručnjake koji će znati što je to održiv razvoj turizma. Oni neće iscrpljivati resurse kao što se sad radi, već će prirodne, kulturne i ljudske resurse optimalno koristiti kako bi produžili sezonu, ali i donijeli zadovoljstvo ljudima koji žive i rade u turističkoj destinaciji. Ne može se dogoditi da mali dio ljudi izvlači novac iz destinacije, a da lokalno stanovništvo od toga nema ništa osim boravišne pristojbe. Neravnoteža koju sad imamo nije održiva', naglasila je Lekić.
