Pokazala je to anketa koju je Hrvatska udruga banaka (HUB) provela među glavnim ekonomistima šest hrvatskih vodećih banaka, a čije rezultate iznosi u najnovijem broju 'Pogleda'.

Iz HUB-a kao pitanja vezana za vanjski dug ističu ročnu strukturu duga te pitanja hoće li se dospijeća moći refinancirati i hoće li doći do dodatnog priljeva kapitala kroz zaduživanje ili će se kapital odlijevati iz zemlje kroz neto otplate?

Podsjećaju kako prema HNB-ovoj projekciji dospjeća vanjskog duga u 2010. dospijeva 8,5 milijardi eura glavnice i 874 milijuna eura kamata

No, napominju da je najažurnija projekcija sa stanjem krajem kolovoza te stoga treba uzeti u obzir veliki iznos kratkoročnog duga koji dospjeva od kraja kolovoza do kraja godine, a kako će se on vjerojatno kratkoročno refinancirati do kraja 2009. znači da će dospjeti u idućoj godini.

Uz tu metodološku korekciju, projekcija pokazuje dodatno dospijeća kratkoročne glavnice u iznosu od 2,6 milijardi eura u 2010.

Zbrojeno s već evidentiranih 8,5 milijardi, to daje ukupnu (realnu) projekciju otplate glavnice od 11,1 milijardi eura u 2010. Na to treba dodati oko jednu milijardu eura očekivanih otplata kamata, ističu analitičari HUB-a.

U odgovorima glavnih ekonomista hrvatskih banaka na pitanja o mogućnostima (re)financiranja toga duga u inozemstvu, dominiraju omjeri refinanciranja veći od 100 posto, što znači i povećanje neto duga (odgovor 100 posto znači potpuno refinanciranje, a više od 100 posto neto zaduženje, povećanje duga).

'To znači da Agrokorov uspjeh u financiranju na inozemnom tržištu vjerojatno neće biti iznimka. Ako je suditi prema mišljenju ekonomista vodećih hrvatskih banaka, u idućoj godini ne treba očekivati probleme s (re)financiranjem tekućih dospijeća vanjskoga duga', ističe se u analizi HUB-a.

Po podacima iz materijala, ekonomisti porast neto duga očekuju kod svih sektora - države (prosjek 180 posto), ostalih sektora (uglavnom poduzeća i nebankovni financijski posrednici), kod izravnih ulaganja, dok kod banaka očekuju rast dugoročnog (120 posto), ali i pad kratkoročnog duga (99 posto).

No, neki ekonomisti očekuju da će se jedan dio toga duga u sljedećoj godini početi pretvarati u kvalitetniji, dugoročni dug.

'Ako je suditi prema očekivanjima ekonomista, vanjski će dug i dalje rasti, ali će se pozitivno promijeniti njegova ročna struktura', napominju u HUB-u.

Ekonomisti ne očekuju velike promjene uvjeta međunarodnog kreditiranja za dužnike iz Hrvatske - dvojica ekonomista ne očekuju promjene, jedan očekuje blagi rast, dok trojica predviđaju blagi pad prosječne kamatne stope u 2010., pokazuje analiza.

Kao glavni čimbenik umjerenog optimizma u idućoj godini ekonomisti su isticali ubrzanje pristupa EU.

Među glavnim rizicima pristupa financiranju isticali su sve slabiji priljev izravnih stranih ulaganja. To objašnjavaju nekonkurentošću, nedostatnim poticajima, svršetkom ciklusa dokapitalizacija banaka, zastojem u privatizaciji.

'Ako će u sklopu vjerojatno ubrzanog pristupanja EU Hrvatska uživati blagonaklonost financijskih tržišta, to ne znaći da se možemo opustiti i zaboraviti na strukturne boljke zbog kojih je ova kriza u Hrvatskoj već do sada produbljena i produžena', zaključuje se u analizi HUB-a.