RAD NA ODREĐENO VRIJEME OGRANIČEN NA TRI GODINE

Najširi utjecaj na život građana i poslovanje poduzetnika imat će novi Zakon o radu, koji se odnosi na sve poslodavce i radnike u Hrvatskoj. Najvažnije novosti odnose se na radno vrijeme, godišnje odmore i rad na određeno. Prema novom zakonu, najduže tjedno radno vrijeme, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti duže od 48 sati, a minimalno trajanje godišnjeg odmora je četiri tjedna.

Najviše prijepora između sindikata i poslodavaca prilikom rasprava o zakonskom rješenju izazvao je rad na određeno vrijeme. Na kraju je, unatoč protivljenju sindikata, usvojena odredba kojom je rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine (sindikati su tražili jednu godinu), neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima.

OIB ZAMJENJUJE MATIČNI BROJ

Nakon prvog ukazanja početkom prošle godine, od 1. siječnja na velika vrata u živote hrvatskih građana i poduzetnika ulazi osobni identifikacijski broj. OIB će u potpunosti zamijeniti matični broj, koji odlazi u povijest. Na svim poslovnim papirima i ispravama koje se koriste za porezne i ostale potrebe u poslovanju od 1. siječnja nalazit će se OIB. Tako će i temeljni dokument u poslovanju, račun, morati sadržavati OIB, i to ne samo izdavatelja, nego i primatelja računa.

Primjena OIB-a poslužit će poreznoj upravi za sveobuhvatniju kontrolu prihoda i imovine građana. Razdoblje za prilagodbu trajat će do kraja 2010. godine, ali od 1. siječnja 2010. godine OIB postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti i u poslovima platnog prometa. Putem OIB-a osobe će se upisivati u sve službene evidencije o osobama i imovini, dok će tijela javne vlasti međusobno razmjenjivati podatke iz službenih evidencija.

POČINJE ERA ELEKTRONIČKIH ISPRAVA

Početak nove godine donosi i značajne promjene u regulaciji rada državne i javne uprave. Počinje primjena novog Zakona o općem upravnom postupku i nove Uredbe o uredskom poslovanju, propisa koji omogućuje primjenu elektroničke isprave. Odredbe ove uredbe primjenjuju se na uredsko poslovanje svih javnih službi, uključujući javna i komunalna poduzeća.

Uvođenje elektroničke isprave donosi revoluciju u komunikaciju između građana i državnih tijela. To znači da će početkom iduće godine formalno biti moguće slati zahtjeve državnim tijelima e-poštom i dobivati rješenja u elektroničkom obliku. Zasad zakon to omogućuje formalno, a u kojoj mjeri ćemo stvarno osjetiti blagodati e-države, pokazat će vrijeme.

I BANKE ULAZE U SUSTAV PDV-A

U procesu usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije mijenja se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Najveća novost je ulazak banaka u sustav PDV-a. Međutim, banke će PDV plaćati samo na manji dio usluga što ih obavljaju, i to onih koje ne spadaju u osnovnu bankarsku djelatnost, poput iznajmljivanja sefova, factoringa, usluge skrbništva zajedno s poslovima pohrane i čuvanja imovine, upravljanje portfeljem i sl. Većina glavnih bankarskih usluga, poput odobravanja kredita i osnovnih platnih transakcija, i dalje će biti neoporeziva.

IGRE NA SREĆU ŠIRE SE NA INTERNET

Stupanjem na snagu novog Zakona o igrama na sreću kasina, kladionice i Hrvatska lutrija moći će svoju djelatnost proširiti i na internet. Online igranje sigurno će regrutirati nove ovisnike o kocki i klađenju, ali trenutno je državi važnije punjenje proračunske rupe od zdravlja nacije. Priređivači igara na sreću morat će za korištenje interneta plaćati dodatne naknade. Tako će, primjerice, kasina za online biznis plaćati godišnju naknadu od čak tri milijuna kuna.

Novi zakon omogućuje i sportskim kladionicama primanje uplata preko interneta, što će vjerojatno dodatno popularizirati 'hrvatski nacionalni sport'. Za internetsku eru priprema se i Hrvatska lutrija koja uskoro kreće s online lotom.
.
JOŠ TRI NAMETA ZA PODUZETNIKE

Suprotno najavama o rasterećenju poduzetnika, u iduću godinu ulazimo s još tri neporezna nameta koje će poduzetnici plaćati turističkim zajednicama, Agenciji za elektroničke medije i Poljoprivrednoj komori.

Početkom nove godine stupa na snagu Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, kojim se obveza plaćanja članarine proširuje na nove djelatnosti i istovremeno povećava njezina prosječna stopa. Tako će od 1. siječnja turističke članarine morati plaćati marketinške agencije, osiguravajuće kuće, financijske i računovodstvene institucije, frizerski saloni itd. Tvrtke obveznice podijeljene su u različite skupine prema djelatnosti i mjestu registracije, ali najvećem broju razrezana je najveća stopa od 0,25 posto od ostvarenih ukupnih prihoda. Protiv visokih stopa pobunile su se marketinške agencije i osiguravatelji pa trenutno traju pregovori o smanjenju opterećenja.

Novi Zakon o elektroničkim medijima razrezao je i internetskim portalima obvezu financiranja Agencije za elektroničke medije. Tako će od 1. siječnja svi pružatelji usluga elektroničkih publikacija morati izdvajati za Agenciju 0,5 posto od ukupnog godišnjeg bruto prihoda. Krajem godine osnovana je Poljoprivredna komora s obveznim članstvom, što donosi novi namet poljoprivrednim proizvođačima.