Iako je i prošle, kao i prijašnjih godina, većina ili gotovo 70 posto ukupnih lanjskih prihoda nautičkih luka, odnosno 519 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, to je za te luke pad od 1,6 posto u odnosu na 2014..

Nautičkih luka je pak prošle godine u Hrvatskoj bilo devet više nego u 2014., odnosno 121 luka, u kojima je zadnjeg dana prošle godine bilo ukupno oko 17.350 vezova, dok je od ukupnog broja luka najviše ili 70 bilo marina, a preostalih 51 su u kategoriji ostale luke nautičkog turizma.

U svim lukama nautičkog turizma 31. prosinca prošle godine na stalnom vezu bilo je blizu 13,4 tisuće plovila ili 3 posto manje nego na isti datum 2014., a prema zastavi plovila najviše ih je na stalnom vezu bilo iz Hrvatske (43,6 posto) a zatim iz Austrije (16,6 posto), Njemačke (15,2 posto), Italije i Slovenije (po 5,2 posto) te Ujedinjene Kraljevine (2,3 posto).

Kada se promatra struktura prihoda od vezova u tim lukama, glavnina od 519 milijuna kuna ili 416,1 milijun kuna prošle je godine ostvaren od najma stalnog veza, što je također manje nego u godini prije, za gotovo 2 posto, dok je manji pad, od 0,5 posto, zabilježen sa 103,2 milijuna kuna prihoda od najma tranzitnih vezova.

Ostali prihodi svih nautičkih luka iznosili su pak lani gotovo 177 milijuna kuna, što je porast od čak 26 posto u odnosu na 2014., a za 18,3 posto, porasli su i prihodi od servisnih usluga, na 57,2 milijuna kuna.

Najveći prihod u Zadarskoj županiji, najveći porast u Splitskoj, a jedini pad u Istri

Među jadranskim županijama najviše je nautičkih luka prošle godine, 36, bilo na području Zadarske županije, te 27 u Primorsko-goranskoj i 20 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, no najveći prihod prošle godine od gotovo 195 milijuna kuna ili 0,4 posto više nego u 2014., ostvaren je u nautičkim lukama u Šibensko-kninskoj županiji.

S prihodom od 154,7 milijuna kuna i porastom od 2,4 posto slijede nautičke luke Zadarske županije, dok je Splitsko-dalmatinska županija s prihodom tih luka od 146,3 milijuna kuna na trećem mjestu, ali i na prvom po porastu prihoda od 19,2 posto u odnosu na 2014.

U nautičkim lukama Primorsko-goranske županije također je ostvaren dvoznamenkasti porast prihoda od 13,1 posto, na 110,7 milijuna kuna, dok je Istarska županija s 113,2 milijuna kuna jedina na Jadranu koja je lani imala pad prihoda u nautičkim lukama, od gotovo 4 posto.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji te su luke lani donijele 33,4 milijuna kuna prihoda ili 1,5 posto više nego u 2014.

Komentirajući te podatke DZS-a, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu da trend rasta ukupnih prihoda luka nautičkog turizma kontinuirano traje od 2002. što objašnjavaju dijelom i povećanjem broja tih luka.

'Povećanje prihoda i broja luka nautičkog turizma u tom razdoblju pokazuje na određeni način i sklonost potrošnji nautičkih turista', smatraju iz HGK.

Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2015. iznosio je 193.450, što je za 6,7 posto više nego u 2014. Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru 64,1 posto su jahte na jedra, 32,1 posto su motorne jahte, a 3,8 posto su ostala plovila.

U tom razdoblju najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (46,7 posto), Italije (16,5 posto), Njemačke (12 posto), Austrije (7,4 posto) i Slovenije (4,2 posto), što čini 86,8 posto plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.