Isplata fizičkim osobama izvršit će se u gotovini ili prijenosom na račun, a pravnima isključivo prijenosom na račun, a detaljne upute objavit će se u svim dnevnim novinama.

To je u utorak najavio direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) Vinko Radić, dodavši kako su se pripreme za isplatu obavile u maksimalno kratkom roku.

Međutim, kako se početak isplate poklapa s danom isplata mirovina, što bi moglo stvoriti velike gužve u bankama, iz DAB-a apeliraju na građane na ne jure odmah u prvim satima ili prvi dan po novac, već da malo pričekaju jer će svoje osigurane depozite svi dobiti.

Pravo na isplatu osigurane štednje, a to je ona do iznosa od 400.000 kuna po osobi, ima ukupno 10.048 građana te 20 pravnih osoba-malih poduzetnika. Pravo na isplatu nemaju osobe koje su u tzv. posebnom odnosu s Credo bankom.

Ukupni osigurani iznos koji će DAB isplatiti građanima je 420 milijuna kuna, a još 188 milijuna kuna iznose depoziti na koje njihovi vlasnici u ovom slučaju ne mogu računati jer se to odnosi na one koji su u propaloj banci imali više od 400.000 kuna depozita.

Nadalje, ostale tvrtke i financijske institucije moraju pričekati da se izradi početna likvidacijska bilanca. Ukoliko ona pokaže da Credo banka ne raspolaže dostatnim sredstvima za pokriće financijskih obveza, zatražit će stečaj banke. Ukoliko je sredstava dovoljno, likvidacija će se nastaviti.

Inače, ukupno je 1.480 trgovačkih društava imalo 220 milijuna kuna depozita u Credo banci. Najpogođeniji propašću Credo banke bit će mali poduzetnici, jer od navedenog broja tvrtki glavnina, njih čak 1.414 su mali poduzetnici koji su u banci imali 161,7 milijuna kuna depozita, dok se preostalih 58,5 milijuna kuna depozita odnosi na srednje i velike tvrtke.

No, prema Radićevim riječima, likvidatori Ivica Maloča iz HNB-a i Ruža Oliverić iz DAB-a koji su 23. studenog ujutro, dan nakon što je HNB oduzela dozvolu za rad Credo banci i na dan kad je HNB donio rješenje o nedostupnosti depozita, preuzeli vođenje likvidacije, na računu banke zatekli su nula kuna.

'Račun banke blokiran je nakon što je HNB donio odluku o oduzimanju dozvole za rad Credo banci, a što se događalo do jutra ne znamo niti možemo znati. Ako na računu i dalje bude nula kuna i ne nađe se načina za nastavak poslovanja banke u likvidaciji, ne znamo kako ćemo je nastaviti provoditi.

Naime, bez obzira što je u likvidaciji, banka mora nastaviti poslovati, plaćati režije i isplaćivati plaće. No, svi financijski priljevi ići će za ovršne isplate po već podnesenim instrumentima, a već sada je zatražena isplata 32 milijuna kuna', kazao je Radić.

On smatra da ne bi trebalo biti moguće ovršiti sredstva s računa banke nakon odluke o likvidaciji i blokade računa, što se čini se ipak dogodilo, jer su kako navode mediji, pojedinim je bankama uspjelo izvući svoj novac iz Credo banke.

U posebnoj su situaciji klijenti brokerske kuće Abacus brokeri i još jedne koju Radić nije imenovao. Naime, kako je kazao direktor DAB-a, dvije brokerske kuće koje su na izdvojenom tzv. računu 13 u Credo banci držale sredstva klijenata dobit će novac natrag, ali također maksimalno 400.000 kuna po klijentu

Međutim, za njih isplata ne počinje u četvrtak, već će morati pričekati da se obave provjere svih ugovora, a u svakom od njih treba stajati da se radi o sredstvima za tu namjenu.

'Dobili smo pravno mišljenje prema kojem je DAB nadležan i za isplatu tih depozita', kazao je Radić, te dodao da će posebno priopćenje poslati za ovu grupu klijenata.

Radić je također ustvrdio da je financijski sustav u Hrvatskoj stabilan, te da DAB može isplatiti više novca nego što depozita imaju četiri banke koje su trenutno pod posebnim nadzorom HNB-a.

'Sve i da nema dovoljno novca, iza DAB-a stoji država, koja jamči isplatu osiguranih depozita', kazao je te opovrgnuo da je u Hrvatskoj počeo stampedo u banke. Karlovačka banke neće doći u probleme zato što je Crkva podigla svojih 450.000 eura depozita, ustvrdio je Radić.