Dijelovi gospodarstva i dalje su snažno pogođeni mjerama fizičkog distanciranja pa je važno pravodobno i cjelovito izvješćivanje o utjecaju pandemije na poslovanje poduzeća i materijalizaciju kreditnog rizika u financijskim institucijama, smatra Vijeće za financijsku stabilnost (VFS)
Članovi Vijeća na sjednici, koja je održana u utorak pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Zdravka Marića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigmana, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita (DAB) Marije Hrebac, upoznati su s glavnim rizicima za sabilnost financijskog sustava.
"Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti od posljedica pandemije, u uvjetima i dalje izražene neizvjesnosti u vezi s povratkom na uobičajene socijalne kontakte i poslovanje, ukupna izloženost domaćega financijskog sustava sistemskim rizicima zadržava se na povišenoj razini. Uz visok javni dug i izloženost financijskog sektora prema državi te mogući porast broja nesolventnih poduzeća, među rizicima se izdvajaju i oni povezani s brzo rastućim cijenama stambenih nekretnina", ističe se u priopćenju sa sjednice koje je objavljeno na internet stranicama Vijeća.
vezane vijesti
Pritom se navodi kako su, potaknute nastavkom državnog programa subvencioniranja, povoljnim uvjetima financiranja, stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem mjera potpore u pandemiji, kao i slabom atraktivnošću alternativnih investicija, cijene stambenih nekretnina u 2020. porasle za 7,7 posto na godišnjoj razini, a njihova je razina premašila onu iz razdoblja prije izbijanja svjetske financijske krize. Istodobno, stambeni krediti ubrzavaju rast, a dio kredita karakteriziraju i povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak.
"Budući da su dijelovi gospodarstva i dalje snažno pogođeni mjerama fizičkog distanciranja, raspravljalo se i o važnosti pravodobnog i cjelovitog izvješćivanja o utjecaju pandemije na poslovanje poduzeća i materijalizaciju kreditnog rizika u financijskim institucijama. Naime, preuranjeno povlačenje različitih potpora moglo bi ugroziti poslovanje zdravih poduzeća i pojačati kreditni rizik, a, s druge strane, predugo održavanje potpora može zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost", upozorava se u priopćenju Vijeća za financijsku stabilnost.
Krajem ožujka moratorijem obuhvaćeno 8,6 posto kredita
Ističe se da je bankarski sektor visoko kapitaliziran i likvidan, "što je potpomognuto i makrobonitetnom odlukom HNB-a iz siječnja 2021., kojom je kreditnim institucijama privremeno ograničena raspodjela dobiti radi dodatnog jačanja njihove sposobnosti apsorpcije mogućih gubitaka jer su mjere potpore i regulatorne olakšice djelomično odgodile materijalizaciju kreditnog rizika".
Po podatcima iz priopćenja, opseg kredita obuhvaćenih moratorijima, nakon vrhunca u rujnu 2020., nastavio se smanjivati, te su na kraju ožujka 2021. obuhvaćali 8,6 posto kredita poduzećima i stanovništvu, a ponajviše su bili usmjereni prema poduzećima iz djelatnosti hotela i restorana.
"Uz rast troška kreditnog rizika, pojačavaju se pritisci na zarade kreditnih institucija, koje su se u pandemiji prepolovile, na što utječe i nastavak pada kamatnih stopa te povećanje udjela plasmana s nižim prinosima. Ipak, procjenjuje se da je sustav i u takvim uvjetima, kao i u situaciji simuliranog stresa, sposoban apsorbirati znatne troškove povećanja kreditnog rizika, iako uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, u ovisnosti o specifičnostima poslovanja i izloženosti najugroženijim djelatnostima", ističe Vijeće.
Naglašava i kako se oporavak na financijskim tržištima, započet krajem prošle godine, nastavio se i u prvoj polovini 2021. te gotovo svi sektori pod nadzorom Hanfe ostvaruju rast.
"Pozitivno raspoloženje odrazilo se na porast imovine sektora financijskih usluga, koja je na kraju ožujka bila za 3,5 posto veća nego krajem 2020. te je činila 32,15 posto ukupne imovine financijskog sustava u Hrvatskoj, odnosno 61,7 posto nominalnog BDP-a", navodi se u priopećnju.
Početak ove godine, kako se nadalje navodi, obilježen je oporavkom cijena na domaćem tržištu kapitala, iako je trgovanje na relativno niskim razinama i uz prisutan trend koncentracije trgovanja.
"Investicijski i mirovinski fondovi bilježe stabilan rast te su gotovo sve kategorije ostvarile pozitivne prinose u prošloj godini, a nastavak oporavka prinosa zabilježen je i u 2021. Poslovanje društava za osiguranje relativno je blago pogođeno koronakrizom s obzirom na to da je ukupna bruto zaračunata premija u 2020. na razini prethodne godine, no porast isplate šteta negativno se odrazio na njihov poslovni rezultat. Unatoč tome, sektor osiguranja stabilan je i visoko kapitaliziran i likvidan, čemu pridonosi i daljnje ograničavanje isplate dobiti koje je donijela Hanfa u travnju 2021. Nakon petogodišnjega uzlaznog trenda poslovanje društava za leasing u prošloj je godini pretrpjelo značajan pad profitabilnosti zbog pada novosklopljenih ugovora i rasta troškova ispravka vrijednosti za gubitke, no njihova kapitaliziranost očuvana je na relativno visokoj razini", zaključuje se u priopćenju.
Inače, Vijeće za financijsku stabilnost je međuinstitucionalno tijelo koje oblikuje makrobonitetnu politiku Republike Hrvatske, a u njemu su predstavnici HNB-a, Hanfe, Ministarstva financija i DAB-a. Vijeće je osnovano temeljem Zakona o Vijeću za financijsku stabilnost koji je Hrvatski sabor donio krajem 2013. godine.
