Povoljnija situacija s proračunskim manjkom prvenstveno je rezultat viših proračunskih prihoda pri blagom oporavku gospodarske aktivnosti i uspješnoj turističkoj sezoni, no deficit je dalje vrlo visok, što djeluje na nastavak neodrživo visokog rasta javnog duga, upozorili su u ponedjeljak analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Po podacima koje prenose, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni su prihodi proračuna konsolidirane središnje države ostvareni u iznosu od 94,4 milijarde kuna ili 6,1 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su ukupni rashodi iznosili 100,6 milijardi kuna ili 4,1 posto više. To je rezultiralo proračunskim manjkom od 6,2 milijarde kuna (1,5 milijardi kuna manje nego u tom razdoblju prošle godine), navode iz HGK.
"Povoljnija situacija s proračunskim manjkom nego u istom razdoblju prošle godine prvenstveno je rezultat viših proračunskih prihoda pri blagom oporavku gospodarske aktivnosti i uspješnoj turističkoj sezoni, dok se proračunske uštede i dalje ne ostvaruju u potrebnom obujmu. Iako se ostvaruje primarni suficit (kada se iz rashoda isključe kamate), proračunski je manjak i dalje vrlo visok, što djeluje na nastavak neodrživo visokog rasta javnog duga", smatraju analitičari Komore.
Navode i kako je rast prihoda konsolidirane središnje države u prvih devet mjeseci ove godine rezultat relativno visokog rasta poreznih prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine (7,8 posto), što je povezano s rastom prihoda od poreza na dohodak, poreza na dobit, trošarina i posebno rastom prihoda od PDV-a koji su povećani za dvije milijarde kuna ili za 6,4 posto.
Istodobno su na rashodnoj strani proračuna određene uštede vidljive tek u naknadama zaposlenima koje su smanjene za 15,4 posto te u socijalnim naknadama koje su niže za 4,1 posto. S druge strane, troškovi korištenja dobara i usluga povećani su za 33,2 posto, subvencije za 4 posto, a rashodi za kamate za 667,2 milijuna kuna ili za 7,8 posto. Rashodi za kamate dosegli su 9,4 posto ukupnih rashoda poslovanja proračuna središnje države, unatoč činjenici da se troškovi zaduživanja i dalje kreću na povijesno najnižim granicama, ističu iz Komore.
"Iako ostvarena visina proračunskog deficita u prvih devet mjeseci ove godine sugerira nešto povoljnija kretanja nego u prošloj godini, ipak je način provedbe fiskalne konsolidacije ostao suboptimalan i temelji se u većem obujmu na rastu proračunskih prihoda nego na kontroli proračunskih rashoda. Nastavak rasta proračunskih rashoda upućuje na sporu provedbu i izostanak snažnijih strukturnih reformi koje bi omogućile održivo smanjivanje proračunskog manjka, a time i kontrolu nad kretanjem javnog duga", kažu u HGK.
Stoga, dodaju, ne iznenađuju posljednje projekcije Europske komisije za Hrvatsku, prema kojima bi proračunski deficit u ovoj godini iznosio 4,9 posto BDP-a, u idućoj 4,7 posto, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a, odnosno i dalje bi se kretao iznad dopustivih 3 posto.
Takvom visinom deficita proračuna opće države, Hrvatska se od 2015. nadalje pozicionira kao najlošija zemlja unutar EU, pri čemu je proračunski deficit Hrvatske nepovoljniji od europskog prosjeka za 2,4 postotna boda u ovoj godini, za 2,7 postotnih bodova u idućoj te za 2,5 postotnih bodova u 2017. godini, zaključuje se u komentaru HGK.
