Europska ekonomska klima osjetno se poboljšala u rujnu, izvijestila je danas Europska komisija, čije istraživanje pokazuje pojačani optimizam u gotovo svim sektorima te čak i u zemljama zahvaćenima krizom, poput Italije i Španjolske, dok su u Hrvatskoj očekivanja pogoršana.
Indeks ekonomske klime (ESI) u eurozoni poskočio je za 1,6 bodova, na 96,9 bodova. U Europskoj uniji uvećan je za 2,4 boda i iznosi 100,6 bodova. To je ujedno njegova najviša vrijednost od srpnja 2011., napominju u Bruxellesu.
U zoni primjene jedinstvene europske valute poboljšana je ekonomska klima rezultat osjetno ojačanog optimizma u građevinskom sektoru i maloprodaji. Najveće je poboljšanje zabilježeno u Španjolskoj i Italiji, gdje su indeksi poskočili za 2,5 bodova, te u Francuskoj, uz rast indeksa za 1,6 bodova.
U Njemačkoj je klima ostala uglavnom nepromijenjena, uz povećanje indeksa za blagih 0,3 boda, dok se u Nizozemskoj pogoršala, uz pad indeksa za 0,9 bodova.
U Europskoj uniji poboljšanje je još izraženije nego u eurozoni, konstatiraju u Komisiji. Snažnije je poboljšano povjerenje u industriji, uslužnom sektoru i među potrošačima nego u zoni jedinstvene valute. Kao razlog tome, Komisija navodi izrazito poboljšanje očekivanja u Velikoj Britaniji, za čak 6,9 bodova.
U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime u rujnu umanjen za 2,4 boda u odnosu na prethodni mjesec i iznosi 102,4 boda. Pritom su pogoršana očekivanja u svim sektorima osim uslužnog, uz izrazito negativan trend u maloprodaji. Hrvatski indeks uključen je u istraživanje o europskoj ekonomskoj klimi od 1. srpnja.
Odvojeno je izvješće Komisije pokazalo da je poslovna klima u eurozoni u rujnu ostala uglavnom nepromijenjena. Odgovarajući indeks (BSI) iznosio je minus 0,2 boda s tim da su poboljšane procjene razine ukupnih knjiga narudžbi i zaliha neutralizirane negativnom ocjenom dosadašnje proizvodnje.
