Na okrugom stolu sudjelovali su Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe, David Gabelica, član Uprave Zračne luke Zagreb i Bina-Istre, Markus Lins, prokurist HAIX obuće, Ivo Usmiani, predsjednik Uprave Jadran Galenskog Laboratorija (JGL) i Mihael Furjan, prvi čovjek Plive.

Vranković je rekao kako je Atlantic Grupa za hrvatske pojmove velika kompanija, no na razini Europe je vrlo mala. Investicije su ipak pomogle da postanu jedan od najvećih proizvođača hrane za sportaše na europskoj razini.

'Presudni faktor zbog kojeg smo ostali u Hrvatskoj je okruženje i poticaji koji možemo dobiti. Ti su poticaji viši u Hrvatskoj nego u Sloveniji ili Njemačkoj i uključuju porezne olakšice i olakšice pri zapošljavanju', kaže Vranković.

Novi šef Plive Furjan je dodao kako Teva, vlasnik Plive mora investirati dok je prednost Hrvatske kritična razina znanja: 'Nama je najvažnije da imamo ljude koji mogu ostvariti projekt u određenim rokovima i kvaliteti. Zahvalni smo za investicijski okvir koji postoji u Hrvatskoj koji nam omogućava da imamo relativno brz povrat na investiciju – to je pobjednička kombinacija'.

Ivo Usmiani je pojasnio kako je JGL iz malog laboratorija postao golema tvrtka: na vrijeme su shvatili da je Hrvatska malo tržište te su vrlo rano krenuli s izvozom. Gledajući unazad, za razvoj tvrtke bila je važna i vizija kojom su se u JGL-u saželi u razvoj proizvoda za osjetila, dakle fokus na vrlo usku, terapijsku nišu, gdje drže osam posto globalnog tržišta.

'Morate graditi globalnu konkurentnost, morate imati ljude i tehnologiju bolju od konkurenciju i morate imati vrijednost brenda da bi nastupali globalno. Mi smo se odlučili na investiranje u Hrvatsku zbog ljudi i njihovih ekspertnih znanja. U tom smislu Zakon o poticanju ulaganja je bio velik korak naprijed jer nam je omogućio realizaciju poreznih poticaja. Velika pomoć bila je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koja je podržala naš izvozni program', rekao je Usmiani.

Njemačka tvrtka HAIX u Hrvatskoj je, pak, otvorila čak dvije tvornice za proizvodnju radne odjeće i obuće. Zapošljavaju oko 700 ljudi. Za Hrvatsku su se odlučili jer je industrija obuće u Europi na vrlo niskim razinama i praktički nema konkurencije, dok su proizvodni procesi doneseni iz Vijetnama, kazao je njen prokurist Markus Lins.

Hrvatskoj zamjera obrazovni sustav i zaziva reforme koje će školovati ljude za specifična znanja i praksu, umjesto da učenike zasipa teorijom.

Član uprave Zračne luke Zagreb, David Gabelica istaknuo je kako u Hrvatskoj ima jako dobre partnere poput Zagreb Montaže i Viadukta, što je vrlo važno kod investiranja.

'Javljaju se i mogućnosti za male podizvođače. Zračna luka Zagreb je golem projekt, na kojeg smo do sada potrošili 700 milijuna eura. Do 2017. planiramo dovršiti terminal, na kojem sada radi oko 1000 ljudi,' opisuje Gabelica.

Što se tiče izazova pri investiranju Hrvatsku, Vranković je rekao da su najproblematičnije česte promjene zakonodavnog okvira, dok ga je ugodno iznenadilo uvođenje poticaja pri zapošljavanju mlađih od 30 godina. 'Mi smo sve svoje zaposlenike mlađe od 30 prebacili na ugovore na neodređeno kako bi mogli pet godina koristiti poticaje koje država daje', podcrtao je Vranković.

Šef Plive, zaključio je kako za cijelu investicijsku klimu nema konkretne ocjene, ali financijski dio poticaja za Furjana je čista petica. Suradnja s ministarstvima je bolja, ali još nije dovoljno dobra. Suradnju s državom ocjenjuje trojkom, dakle prosječna ocjena je – četvorka.