Jedan od lidera u lovnom turizmu u Hrvatskoj je državna agencija HŠ Tours, koja potpada pod Hrvatske šume. Prema javno dostupnim podacima, ima 27 lovišta s površinom od 298.000 hektara, na kojima se mogu loviti veprovi, fazani, srne i jeleni. Osim toga, HŠ Tours ima 20 lovačkih domova u koje smješta svoje turiste
Agencija koja ima samo jednog zaposlenika i koja pod upravom ima oko deset posto površina svih lovišta u zemlji lani je prodajom turističkih aranžmana uprihodila 21 milijun kuna bez PDV-a, a s obzirom na to da je lov sport za specifične i najčešće bogate pojedince željne diskrecije, oglašava se uglavnom na specijaliziranim sajmovima, u katalozima i lovačkim časopisima.
Lani je HŠ Tours imao 5953 turistička dolaska i 13.736 noćenja, što je pad od 12 posto u odnosu na godinu ranije, javlja Jutarnji list.
vezane vijesti
Ukupan broj lovaca u Hrvatskoj 2017., prema podacima DZS-a, bio je manji za 3,2 posto, broj članova za 3,8 posto, dok je broj pripravnika, odnosno budućih lovaca veći za 26,2 posto, u usporedbi s 2016.
Unatoč smanjenju broja lovaca u lovnoj 2017. godini, s odstrijeljenih 15.400 grla, odstrel srna veći je za 2,5 posto, dok je kod divljih svinja odstrijeljeno 30.000 grla, što predstavlja povećanje za 1,5 posto u usporedbi s 2016. Dakle može se pretpostaviti da je pristojan broj odstrijeljenih životinja pao zbog lovnog turizma.
Lovci u prosjeku troše dva do tri puta više novca od običnih turista, a cijena prosječnog aranžmana u Hrvatskoj kreće se od 4000 do više desetaka tisuća kuća. Najskuplji aranžman u državnom HŠ Toursu stoji 7500 kuna i pokriva tri puna pansiona, pratnju za lov i prijevoz po lovištu. Naravno, lovac plaća i za svako grlo koje odstrijeli.
Najviše klijenata privukli su iz Hrvatske, njih 4030, slijede Austrijanci (725 lovaca) te 209 Talijana i 168 Nijemaca. Vrijednost tržišta lovnog turizma na razini Europske unije procjenjuje se na oko deset milijardi eura, što prema javno dostupnim podacima znači da Hrvatska u strukturi tog tržišta sudjeluje tek simbolički.
Ako HŠ Tours drži oko deset posto tržišta, s prihodima od 21 milijun kuna može se pretpostaviti da je vrijednost našeg tržišta lova oko 220 milijuna kuna, što je kap u moru u usporedbi s Europskom unijom, koja godišnje 'okrene' 75 milijardi kuna. No opet, kako je dobar dio lovnog turizma u zemlji u rukama lovačkih društava, pitanje je koliko su prijavljene brojke relevantne jer dobar dio lovačkog plijena sigurno prođe i neprijavljen.
Naime, u ostalim zemljama EU-a lovci troše 70 posto novca na turističke usluge, a 30 posto odlazi na plaćanje odstrela. Ključni problem našeg lovnog turizma je u tome što je kod nas taj omjer obrnut - 70 posto potrošenog novca odlazi na plaćanje odstrela.
