Poručila je to u utorak s druge konferencije o cjelogodišnjem razvoju turizma "Može li hrvatski turizam 365?" njena organizatorica i konzultantica Ivana Kolar.

Istaknula je i kako je šteta što je većina hotela, kampova i drugog smještaja u Hrvatskoj u većini godine prazni, jer to ne bi trebalo biti tako, pogotovo ako bi konačno jače razvili ponudu zdravstvenog, kulturnog, poslovnog, gastro, seoskog, sportskog i drugih selektivnih oblika turizma.

"Sve zemlje u našem okruženju, pogotovo Slovenija, Austrija, Mađarska, u novije vrijeme i Crna Gora te Srbija, kao i Italija, razvijaju cjelogodišnji turizam i pomalo je čudno što je u Hrvatskoj još visoka sezonalnost i većina turističke aktivnosti se odvija u četiri do pet mjeseci od kasnog proljeća do ljeta. Predsezona donosi porast, pa i ove godine, kao što će i posezona, no još uvijek to nije dovoljno da možemo pričati o turističkoj godini nego i dalje imamo turističku sezonu", istaknula je Kolar na konferenciji koja je okupila više od 300 domaćih i stranih sudionika.

Saša Popovac iz HTZ-a je temeljem analize prometa iz 2017. istaknuo da je tek nekoliko odredišta u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti da imaju cjelogodišnji turizam, koji je svakako najrazvijeniji u Zagrebu, Dubrovniku, na Plitvicama i nautici, dok su u tome jako dobri još Opatija i Poreč, a u novije vrijeme i Split, Zadar, Brač, Umag, Tučepi i Šibenik.

Da treba raditi više na cjelogodišnjem turizmu i zbog oporavka i razvoja ukupnog gospodarstva smatra i predsjednik HGK Luka Burilović, upozorivši i na veliku ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja naglasila je da se razvoj turizma tiče svih u Hrvatskoj, jer je njegov doprinos BDP-u jedan od najviši u svijetu, i kreće se od 17 do čak 20 posto.

To je nazvala i svojevrsnom prijetnjom o kojoj treba razmišljati, jer je dovoljan samo mali poremećaj na tržištima pa da turizam to osjeti, a time i cijela ekonomija. Stoga je poručila da "na svim razinama treba više odgovornosti i strateškog upravljanja turizmom".

"Važno bi bilo da država i ministarstva turizam više oslobode od velikih poreza i drugih tereta, a da se odluke o novim nametima donose u suradnji s poslodavcima jer bez toga su to loše odluke. A prostora za razvoj cjelogodišnjeg turizma ima jako puno sa selektivnim oblicima ponude za ciljane niše i publiku. No, važna su i kvalitetna rješenja za nedostatak radne snage, bez koje nema ni turizma", upozorila je Deranja.

Državni tajnik u Ministarstvu turizmu Frano Matušić uvjeren je da je hrvatski turizam na dobrom putu da postane cjelogodišnji, ali i da ima puno izazova, od kojih je najvećim označio nepovoljnu smještajnu strukturu u turizmu, s velikim udjelom privatnog i slabim udjelom hotelskog smještaja.

"Hrvatska nema dovoljno hotela, koji, iako se rade novi, u ukupnom smještaju čine tek 12-13 posto, jer istodobno buja privatni smještaj. Osim toga, za cjelogodišnji turizam bilo bi važno i više aviolinija cijele godine, kao i više edukacije", drži Matušić.

Ocijenio je i da će ova godina opet vjerojatno biti rekordna, pri čemu je iznio podatke da je do 24. rujna ove godine u Hrvatskoj bilo ukupno 17,6 milijuna turista i gotovo 100 milijuna noćenja, što je 6 odnosno 4 posto više nego lani.

Iskustva Slovenije, Crne Gore i Albanije  

Ministri turizma Slovenije, Crne Gore i Albanije iznijeli su iskustva turističkog razvoja u svojim zemljama, s naglaskom da sve žele cjelogodišnji turizam, ali da se o takvom za sada može jedino govoriti u Sloveniji i dijelu Crne Gore.

Slovenski ministar gospodarskog razvija i tehnologije, zadužen i za turizam, Zdravko Počivalšek rekao je da u Sloveniji cjelogodišnji turizam nije došao sam od sebe nego je rezultat višegodišnje promišljene državne politike i promocije, čemu pridonosi i nova strategija održivog razvoja turizma. "Važno je i to što jednu trećinu turista u Sloveniji čine sami Slovenci, kojima su kao i strancima najzanimljivije terme i skijaško-zimska ponuda, no razvija se i morski i city break turizam", kazao je.

Ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović naglasio je da je u malim zemljama poput njegove, ali i drugih u regiji, najvažnija dobra promocija i fleksibilnost države u privlačenju investicija.

Albanski ministar turizma i zaštite okoliša Blendi Kos istaknuo je da nastoje doći do investicija za razvoj turizma u cijeloj zemlji i cijele godine, uz veliku zaštitu okoliša. "Albanija sve više postaje trend zemlja za turističke investicije jer nije zagađena i ima netaknutu prirodu s odličnom obalom i morem, a to potvrđuju i turistički porasti od 27 posto u kolovozu i od 20 posto u rujnu ove godine. Trenutno ukupno još nismo turistički jaki, ali želimo biti drugačiji i koristiti najbolje primjere prakse naših susjeda s ponudom na obali i planinama", zaključio je Klosi.