„Glavni razlog za visoku inflaciju je i dalje enormni porast cijena energenata, ali je primjetan i osjetni porast cijena drugih roba i usluga“, rekao je direktor Saveznog ureda za statistiku Georg Thiel. On je naveo posebno drastičnu stopu povećanja cijena kod živežnih namirnica koje su u prosjeku poskupjele za 20,3 posto.

Najviše je u usporedbi s listopadom prošle godine poskupjelo jestivo ulje (49,7 posto), mliječni proizvodi i jaja (28,9 posto) te kruh i proizvodi od žitarica (19,8 posto). Najveći skok cijena u energetskom sektoru je zabilježen kod zemnog plina, koji je 109,8 posto skuplji nego u istom razdoblju prošle godine. Gorivo za automobile je u prosjeku 22,3 posto skuplje.

Radi se o najvećem porastu cijena od 1951., a stručnjaci ne predviđaju smirenje. „U studenome i dalje možemo računati s visokom stopom inflacije preko 10 posto“, rekao je Sebastian Dullien s Instituta za makroekonomiju i istraživanje privrednog rasta.

On očekuje da će stopa inflacija trajnije pasti ispod vrijednosti od deset posto u ožujku sljedeće godine, kada na snagu stupa vladina mjera ograničavanja gornje cijene plina. Ekonomisti strahuju da bi inflacija mogla utjecati na raspoloženje potrošača i smanjenje potrošnje što bi opet moglo negativno utjecati na gospodarski oporavak.

Ispitivanje javnog mišljenja koje je početkom studenog proveo institut YouGov pokazuje da više od polovina ispitanih planira ove godine potrošiti manje za božićne poklone.