Nakon što je sindikalnim referendumom osujećen vladin pokušaj produljenja radnog vijeka, sve više umirovljenika dobrovoljno se vraća na tržište rada. Na radno aktiviranje umirovljenika utječu niske mirovine, nedostatak radne snage, ali i zakonske pogodnosti.

Promjenama u mirovinskom sustavu od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine. Dodatni poticaj povratku umirovljenika u svijet rada došao je u kolovozu prošle godine kada je uz zadržavanje mirovine omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.

Zakonskim izmjenama išlo se na ruku i korisnicima najnižih mirovina, kojima je omogućeno radno aktiviranje bez umanjenja mirovine.

Nakon uvođenja novih pravila naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a trend rasta zapošljavanja nije poremetila ni koronakriza.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u radnom odnosu je bilo 19.767 korisnika prijevremene, starosne i obiteljske mirovine zaposlenih do polovice punog radnog vremena.

To je za 560 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj razini taj broj viši je za 4.566 odnosno 30 posto. U ukupnom broju zaposlenih umirovljenika prevladavaju muškarci (60 posto), ali u posljednja tri mjeseca zaposleno je više žena nego muškaraca.

Osim umirovljenika sa starosnom i obiteljskom mirovinom, pravo zapošljavanja imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

Umirovljeni branitelji mogu raditi pod istim uvjetima kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), imaju pravo raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.

Najviše umirovljenika na pola radnog vremena, njih 3.652, radi u trgovačkim djelatnostima. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s gotovo tri tisuće umirovljenika, a na trećem mjestu je prerađivačka industrija s 2.586 korisnika mirovine.

Nakon tih djelatnosti, umirovljenički rad je najzastupljeniji u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika.

Kada je riječ o zanimanjima i stručnoj spremi, najtraženiji na tržištu rada su stručnjaci i znanstvenici, koji mogu dobro naplatiti svoje znanje i iskustvo. Lako se zapošljavaju i penzioneri s uslužnim i trgovačkim zanimanjima, ali oni ostvaruju skromnija primanja. Radno aktivni su i brojni umirovljeni direktori, koji nastavljaju voditi poslove i nakon odlaska u mirovinu.

Da su poslodavci zadovoljni angažmanom umirovljenika svjedoči sve više oglasa s napomenom 'podržavamo zapošljavanje umirovljenika'. Na portalu MojPosao trenutno je aktivno oko 130 oglasa na koje mogu aplicirati i umirovljenici.

Osim popunjavanja kućnog budžeta, povratak u svijet rada umirovljenicima osigurava i veća mirovinska primanja u budućnosti. Naime, zaposlenim umirovljenicima poslodavci uplaćuju doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju čega oni stječu pravo na povećanje mirovine, odnosno njezin ponovni izračun nakon što ostvare najmanje godinu dana novog radnog staža.