Kriza u švicarskom Credit Suisseu, golemoj investicijskoj banci, opet je otvorila pitanje banaka koje su prevelike da bi propale (too big to fail). Propast jedne od 30 takvih financijskih institucija siguran je put u globalnu financijsku krizu poput one koja je počela 2008.
Prošlog vikenda američke vlasti borile su se ne bi li obuzdale posljedice kolapsa Silicon Valley Bank, 16. najvećeg američkog zajmodavca, a što je pokazalo da i male banke mogu biti 'prevelike da bi propale'. Taj je termin skovala, odnosno popularizirala administracija bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha, tijekom financijske krize 2008., kad je pokušavala spasiti ključne banke. Doduše, sve osim Lehman Brothersa.
Nakon 2008. godine globalni regulatori osmislili su pravila koja bi banke učinila sigurnijima i ograničila ekonomski učinak u slučaju njihove eventualne propasti. Financijske institucije morale su izdati dug koji bi se u krizi mogao otpisati. No ta su pravila primijenjena samo na najveće banke u zemlji.
Prije 15 godina, dakle, regulatori i političari diljem razvijenog svijeta obećali su da porezni obveznici nikada više ne bi trebali plaćati za pogreške banaka. Fijasko SVB-a pokazuje da obećanje ostaje neispunjeno.
vezane vijesti
No od krize 2008. nije propadalo puno banaka pa se primjena alata regulatora za one koje su 'prevelike da bi propale' nije mogla ni vidjeti, i to ne samo zato što su sigurnije, već i zato što su niske kamatne stope dugo štitile zajmodavce od posljedica loših zajmova i ulaganja.
Prva too big to fail banka bila je Bearn Stearns. Iako mala, bila je to ugledna investicijska banka koja je ulagala u hipotekarne vrijednosne papire. Kad se tržište urušilo, Bear Stearnsu prijetila je propast. Federalne rezerve posudile su 30 milijardi dolara banci JPMorgan za kupnju Bear Stearnsa kako bi ublažile zabrinutost ulagača i klijenata. U klupko izdavanja hipotekarnih vrijednosnica upleo se i financijski div Citigroup, jedna od svjetskih too big to fail tvrtki.
Krizom je bila pogođena i ugledna investicijska banka Lehman Brothers, no američka vlada odlučila je da je neće spašavati, stoga je naposljetku podnijela zahtjev za bankrot. Tog je dana burzovni indeks Dow Jones pao za 504 boda, što je bio znak da se nešto opasno 'kuha' na tržištima kapitala. Problem je naposljetku toliko eskalirao da su čelnici jedino rješenje vidjeli u pomoći od 700 milijardi dolara za dokapitalizaciju velikih banaka.
Nakon financijske injekcije od 25 milijardi dolara, Citigroup je primila 20 milijardi dolara u gotovini od ministarstva financija, a vlada je zauzvrat dobila 27 milijardi dolara u dionicama. Fed je spasio investicijske banke Goldman Sachs i Morgan Stanley te su tako postale bankarske holding tvrtke koje regulira vlada.
Nakon financijske krize 2007. i 2008. godine međunarodna zajednica odlučila je zaštititi takve globalne financijske sustave i spriječiti (ili barem umanjiti posljedice) njihova kolapsa koji bi uzdrmao cijelo tržište.
No ni danas ne postoje 'globalni regulatori' koji bi rješavali situacije potencijalnog kolapsa, pa tako ni posebni zahtjevi za globalno spašavanje neke banke, jer se svaka pravna osoba tretira zasebno. Tako je i svaka država s regulatorima, u teoriji barem, odgovorna za obuzdavanje financijske krize koja počne u njenim okvirima s ciljem da se ne prelije izvan granica i na industriju.
Stoga na zakonodavcima i regulatorima svake zemlje ostaje da odluče koja je institucija 'prevelika da bi propala' te koji zakoni, propisi i pravila vrijede za njih.
Multinacionalne američke tvrtke Citigroup, Morgan Stanley, State Street, Bank of America, Bank of New York Mellon, Wells Fargo, Goldman Sachs i JPMorgan i dalje su 'prevelike da bi propale' te se nalaze među tih 30 svjetskih banaka. Na tom su popisu i Credit Suisse (CS), čijim problemima svjedočimo posljednjih dana, te švicarski div UBS, koji je nova slamka spasa za posrnuli CS, a dalje među europskim bankama i britanski HSBC, Barclays, Lloyds i Royal Bank of Scotland. No to nisu sve tvrtke s popisa.
Na popisu je i Bank of China, drugi najveći zajmodavac u Kini i četvrtka najveća banka na svijetu koja već godinama niže skandale, afere i kontroverze. Prevelik da bi propao je i kineski ICBC. U Japanu su pak u toj kategoriji Mitsubishi, Mizuho i Sumitomo Mitsui.
Od europskih banaka na listi su i Deutsche Bank, Commerzbank, kao i francuske banke BNP Paribas, Banque Populaire, Crédit Agricole i Société Générale. U Nizozemskoj je to ING Groep, u Španjolskoj Banco Santander, u Švedskoj Nordea, a u Belgiji Dexia. Banka koja je prevelika da bi propala je i talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke.
