Izrazito negativne trendove u ICT industriji Gordan Maras iz SDP-a pripisuje visokom poreznom opterećenju i neadekvatnim potporama Vlade. Kao glavne strateške ciljeve Kukuriku koalicije vezane uz razvoj ICT-a Maras je naveo investicije u infrastrukturu i jačanje efikasnosti javne uprave. 'Do kraja mandata planiramo uložiti 4 do 5 milijardi kuna u izgradnju optičke mreže po modelu koncesija', rekao je Maras, naglašavajući da država treba iskoristiti potencijale HEP-a, HAC-a, JANAF-a i Plinacroa.

U pogledu poboljšanja učinkovitosti javne uprave koalicija planira jačati ulogu ureda za e-Hrvatsku kao središnjeg tijela. '2014. moramo imati javnu upravu kojoj će biti zabranjeno da od građana traži podatke koji već postoje u tijelima državne uprave', rekao je Maras.

Domagoj Juričić, zamjenik državnog tajnika za e-Hrvatsku, koji je istupao u ime HDZ-a, naglasio je da je država još uvijek najveći potrošač u području ICT- a, dok poslovni sektor vrlo sporo reorganizira svoje poslovne procese. 'Trebamo imati korisnike, a ne samo usluge', rekao je Juričić, navodeći primjere usluga poput e-PDV-a i elektroničkog potpisa za koje nema dovoljno interesa.

Marasove prijedloge za poboljšanje učinkovitosti javne uprave nazvao je populističnima, navodeći da su budžeti sve 'kraći', a zahtjevi sve veći.

Juričićevu tvrdnju o tome da je država najveći potrošač doveo je u pitanje Hrvoj Sagrak, predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti pri HUP-u, iznoseći podatak da samo četiri velike hrvatske tvrtke ulažu u ICT jednako cjelokupnom državnom budžetu za tu namjenu. Sagrak je istaknuo problem malih i srednjih poduzeća koja zbog nelikvidnosti nemaju mogućnosti ulaganja u ICT. 'Slične probleme mala i srednja poduzeća imaju i u svijetu, ali imaju i mjere za poticanje investicija u ICT i obrazovanje', rekao je Sagrak.

Miljenko Šimpraga iz HSLS-a istaknuo je ulogu obrazovanja u razvoju ICT sektora. Program HSLS-a predviđa osjetno povećanje ulaganja u obrazovanje (sa 4,5 posto na 8 posto BDP-a), uz uvođenje poduzetničkog obrazovanja od osnovne škole. Zalažu se i za reformu visokog obrazovanja u pravcu veće efikasnosti i povezanosti s realnim sektorom.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kraljić, predstavnica HSS-a, naglasila je da mali poduzetnici u ICT sektoru nisu bili bez poticaja i subvencija, kao ni oni iz drugih djelatnosti.