Pad BDP-a eurozone od 0,3 posto u zadnjem kvartalu 2011. manji je nego su tržišta očekivala, ali je prisutan snažan rizik od daljnjeg potonuća u prvom kvartalu 2012, što bi značilo tehnički ulazak u recesiju. Europska komisija počela je s dubinskim snimanjem 12 zemalja s 'velikim makroekonomskim neravnotežama'
Ekonomija eurozone bilježi pad u zadnjem kvartalu 2011. od 0,3 posto u odnosu na ranije tromjesečje, objavio je Eurostat. Godišnji rast eurozone u 2011. stoga je smanjen je na 0,7 posto.
Pad je ipak nešto manji nego su financijska tržišta očekivala, ali analitičari upozoravaju da je još uvijek prisutan snažan rizik od daljnjeg potonuća u prvom kvartalu ove godine, što bi značilo i tehnički ulazak eurozone u recesiju, piše The Guardian.
Međunarodni monetarni fond ocjenjuje da će, i uz pretpostavku da nijedna zemlja ne napusti euro, eurozona potonuti 0,5 posto u 2012. godini, a tek u 2013. skromno rasti.
Njemački BDP pao je pritom u četvrtom kvartalu 2011. 0,2 posto, dok je druga najveća europska ekonomija, Francuska rasla skromnih 0,2 posto. I Nizozemska je potonula, i to 0,7 posto, ali drugdje je vidljiv jaz između sjevera i juga jer su Italija (-0,7 posto), Portugal (-1,3 posto) i Grčka (-7 posto) imale puno lošije rezultate od Austrije (-0,1 posto), Belgije (-0,2 posto) ili Finske (bez pomaka).
Zbog dobrih rezultata Njemačke, eurozona nije bilježila negativnu stopu od drugog kvartala 2009.
'Jako je bitno ako eurozona ne raste', izjavio je Greg Fuzesi iz J. P. Morgana za Wall Street Journal. Ako dođe do neispunjenja ugovornih obaveza Grčke i ulagači izgube povjerenje u sposobnost europskih lidera da se nose s krizom, onda bi 'njeno prelijevanje moglo biti snažno' na ostatak svijeta, kaže Fuzesi.
Zbog produbljivanja krize eura zabrinute su Sjedinjene Države, Kina i Britanija, pa će Europa biti glavna tema na sastanku ministara financija G20 krajem ovoga mjeseca u Mexico Cityju.
Europska komisija upozorila je pak u izvještaju u utorak da je 12 zemalja EU-a, među kojima su i Italija i Španjolska, ugroženo novom ekonomskom krizom. One su u problemima zbog svog javnog duga i nedovoljne konkurentnosti.
Dokument pod naslovom 'Izvještaj o mehanizmima budnosti' zamišljen je kao jedan od zakonskih vidova jačanja ekonomske kontrole.
Kao zemlje kojima je potrebno dalje 'dubinsko' preispitivanje makroekonomske politike navedene su: Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Italija, Mađarska, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija.
Izvještaj koji se zasniva na 10 pokazatelja, među kojima su i nekretnine, privatni zajmovi, javni deficit i rezultati na planu izvoza, kao 'hitne slučajeve' izdvojio je Italiju, Španjolsku, Mađarsku i Cipar
