Razmišljate li o preseljenju u Zagreb, ili barem u njegovu okolicu, i podstanarskom životu? Ako je odgovor potvrdan, a još se niste bacili na traženje stana, pripremite se na kalvariju. Prije nekoliko godina u Zagrebu se moglo birati između tisuća stanova u cjenovnom razredu od 200 do 500 eura. Danas većina oglasnika u toj kategoriji nalazi tek 500-tinjak nekretnina, dok ih u razredu od 500 do 1000 eura ima četiri puta više! Iako zvuči nevjerojatno, stanova koji se mjesečno iznajmljuju za od 1000 do 2000 eura također ima oko 2000, što je daleko od dohvata obitelji s prosječnim primanjima
Cijene nekretnina u Zagrebu, ali i okolnim gradovima poput Velike Gorice, Zaprešića i Samobora, u proteklih nekoliko godina stabilno rastu. Dok cijene kuća i stanova u istočnim dijelovima zemlje, Gorskom kotaru, Lici, Baniji i Kordunu drastično padaju, nekretnine na obali te u Zagrebu i okolici poskupljuju do te mjere da se igrači s tržišta nekretnina već uvelike pitaju radi li se o špekulativnom balonu.
Najmoprimci, a pod time mislimo na podstanare, prošli su posebno loše. Kada rastu cijene stanova, rastu i cijene najma jer novi kupci koji ulažu u stanove radi najma očekuju povrat na ulaganje. Rast cijena tada se širi diljem tržišta, a cijene u nebo gura i velika potražnja što je u Zagrebu u dobroj mjeri pumpaju studenti koji se smjenjuju svake godine, ali i ostaju raditi u glavnom gradu. Dodatno, prosječne plaće i prilike za zapošljavanje u Zagrebu daleko su veće nego u ostatku zemlje, zbog čega ne treba čuditi to da se kupci i potencijalni podstanari tuku za stanove.
vezane vijesti
Prosječan stan od 50 kvadrata u Novom Zagrebu, ako ga uopće nađete raspoloživog za dugoročni najam, plaćat ćete od 500 do 600 eura mjesečno. Isti takav stan, ali malo bliže centru, recimo negdje na Trešnjevci, može vas mjesečno koštati od 800 do 1000 eura, posebno ako je malo bogatije opremljen. Najveći gubitnici su studenti i samci, koji mogu birati između svega nekoliko stanova od 30 ili manje kvadrata, a čije se cijene kreću od 300 do 800 eura.
Zbog čega su točno cijene najma toliko skočile i treba li skoro očekivati pojeftinjenje, pitamo Boru Vujovića iz agencije Opereta, a on nam otkriva da je prvotni val poskupljenja krenuo zbog 'apartmanizacije':
'Stanovi u strogom i širem centru pretvoreni su u apartmane za dnevni najam. Potom se taj trend preselio i izvan centra grada. Osim toga, cijene nekretnina rastu, a u skladu s time rastu najamnine. Kad investirate u nekretnine, očekujete i određeni povrat, pa ako za stan više plaćate u startu, rastu i najmovi', kaže nam Vujović.
Kao što smo nedavno pisali, potražnja na tržištu nekretnina, unatoč visokim cijenama, i dalje je snažna. Dok diljem Europske unije cijene nekretnina tek blago rastu, njihovo poskupljenje u Hrvatskoj u usporedbi s prosjecima EU-a je strelovito. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.
Vujović upozorava kako je stanje na tržištu najma već sada jako teško i postaje neodrživo: 'Ako vam pola plaće odlazi na najam, to nije dobro i pitam se je li održivo. Na tržištu se već sada pitamo je li se balon napuhao i nije baš realno očekivati da će cijene stanova i najma dalje rasti. Zadržat ćemo se na ovoj razini cijena još neko vrijeme.'
Za astronomske cijene najma Vujović predlaže rješenje koje je već poznato u zapadnoj Europi: državne zgrade koje se grade samo radi dugoročnog najma.
'Kada bismo imali takve zgrade, onda bismo mogli regulirati tržište. Kod nas nema nikakve regulacije i nema zgrada za najam. Sve ovisi o volji privatnika, a ako nastave rasti cijene kvadrata, rast će i najam', zaključio je. Podsjetimo, krajem rujna Njemačka je krenula u obračun s visokim stanarinama. Kako bi se cijene spustile, država će krenuti u izgradnju 100.000 stanova da bi si komotniji život mogli priuštiti i ljudi s nižim plaćama.
