Aplikacije za ugovaranje prijevoza taksijem Uber i Lyft donijele su pravu malu revoluciju u svakodnevne živote ljudi nudeći novu, praktičnu i jednostavnu alternativu javnom prijevozu ili klasičnim taksi službama. Njihova iznimna popularnost, kao i popularnost niza drugih sličnih aplikacija koje su se pojavile paralelno s njima, dovoljan je pokazatelj toga koliko ih korisnici vole i koliko su korisne.

S druge strane, same kompanije koje stoje iza njih nešto su drukčija priča. Uber, kao globalno najpoznatija takva kompanija, i Lyft, kao njegov najjači konkurent na američkom tržištu, posluju s gubicima. Uber je lani uz 11,3 milijarde dolara prihoda imao operativni gubitak od tri milijarde; Lyft je imao 2,2 milijarde dolara prihoda i operativni gubitak od 977 milijuna dolara.

Sve do ovih dana ti su rezultati bili uglavnom briga tek osnivača, odnosno vlasnika i menadžmenta tih kompanija. Obje su kompanije pratile tipičan razvojni put malih tehnoloških tvrtki. Ideju i njenu realizaciju te širenje poslovanja u proteklih nekoliko godina pratio je najvećim dijelom tzv. poduzetnički kapital – ulagači i fondovi spremni investirati u mlade perspektivne tvrtke, a koji preuzimaju određeni vlasnički udio u nadi da će ta mala tvrtka dovoljno porasti da im se to isplati u srednjem ili duljem roku.

Zaključni korak u takvom razvoju obično je izlazak kompanije na burzu kad dotadašnji investitori dobivaju priliku lako prodati svoje udjele, a dionice od toga trenutka može kupiti bilo tko. U razmaku od nekoliko tjedana svoje su dionice na američkim burzama izlistali i Lyft i Uber. Prvo je to napravio Lyft, čijim se dionicama počelo trgovati krajem ožujka, a Uber je stigao na burzu prošlog tjedna.

Izlistavanje dionica prati objava detaljnih dokumenata o poslovanju samih kompanija i čini se da ono što su vidjeli nije baš oduševilo analitičare. Do izlaska na burzu obje su kompanije imale ponešto povlaštenu poziciju. S dotadašnjim investitorima, a bez pritiska širokog kruga dioničara, mogle su lakše provoditi strategiju širenja i zauzimanja što većeg dijela tržišta bez previše razmišljanja o profitabilnosti. Sada se ta situacija mijenja jer će svaka kvartalna objava poslovnih i financijskih rezultata biti pod oštrim okom ulagača.

Tako su se pojavile procjene da će Uber i Lyft u budućnosti morati ili dići cijene ili smanjiti broj vozača koje angažiraju. Kako bi privukao što više aktivnih vozača, Uber im nudi određene financijske poticaje. Svjesni da će morati raditi na profitabilnosti, Uber u dokumentima koji su pratili izdavanje novih dionica navodi da radi 'smanjivanja poticaja vozačima, kako bi se poboljšali financijski rezultati, očekujemo da će se nezadovoljstvo vozača povećati'. To, naravno, znači i potencijalno manji broj vozača.

U dosezanju profitabilnosti, nasuprot takvom smanjivanju troškova, stoji i opcija povećanja prihoda, što znači da bi došlo do rasta cijene korištenja njihovih usluga. Jedan od glavnih aduta u osvajanju tržišta Uberu, Lyftu i drugim sličnim kompanijama upravo je konkurentna cijena, kojoj klasične taksi kompanije teško mogu parirati. Podizanje cijene usluge potencijalno je problematično jer se logično očekuje da će takav potez dovesti do smanjenja broja korisnika.

Uberovi dokumenti pokazali su da četvrtinu svih prihoda ostvaruje u samo pet gradova: Londonu, New Yorku, Los Angelesu, San Franciscu i brazilskom São Paolu. Riječ je o gradovima koji ionako imaju vrlo dobre alternative, neki i odličan javni prijevoz, te bi bilo kakvo dizanje cijena moglo odbiti korisnike.

Pesimistična očekivanja dosežu čak i do predviđanja da Uber i Lyft nikada neće biti profitabilni. Obje su kompanije bile atraktivne tehnološke zvijezde dok su naglo rasle i zauzimale nova tržišta, no sada se već radi o ozbiljnim korporacijama koje bi uskoro morale početi ostvarivati profit. Skepsa se može vidjeti i iz kretanja cijene dionica.

Lyft je na burzu krajem ožujka stigao s cijenom koja je u jednom trenutku premašivala 80 dolara za dionicu. Nakon sedam tjedana trgovanja tom se dionicom trguje po 55 dolara, mada je u jednom trenutku potonula i na 50 dolara, gotovo 40 posto niže od početne cijene. Trgovanje Uberovom dionicom puno je kraće i ne dozvoljava nekakve dugosežne zaključke, ali ni ono nije donijelo oduševljenje među investitore. Neposredno nakon izlistavanja cijena im je potonula za više od deset posto.

Do danas, tjedan dana nakon izlistavanja, dionica se oporavila i čak je premašila svoju početnu cijenu, no taj rast može se pripisati kratkoročnom optimizmu koji je donijela objava američkog Nacionalnog odbora za radne odnose, u kojoj stoji da se vozači Ubera ne smatraju zaposlenicima kompanije. Pravni status vozača Ubera vrlo je značajan kamen spoticanja na svim tržištima na kojima posluje ta kompanija jer o njemu ovise mnoge druge potencijalne obaveze korporacije. Tek će se u idućim tjednima moći reći nešto više o Uberovoj sudbini na burzi, iako se mora primijetiti da optimizma opasno nedostaje.

Uberovo izlistavanje dionica na burzi bilo je jedan najiščekivanijih izlazaka na burzu još otkad je to napravio Facebook prije sedam godina. Godinama se špekuliralo o tome kolika je stvarna vrijednost kompanije i tržište sad konačno pokazuje da Uberov poslovni model u ovom trenutku vrijedi oko 72 milijarde dolara. Lyft, zbog koncentracije na američko tržište, vrijedi nešto skromnijih 16 milijardi dolara.

Stručnjaci su oprezni u prognozama i iako su rijetki oni analitičari koji bi preporučili prodaju tih dionica, nema oduševljenja financijskim pokazateljima, za razliku od oduševljenja praktičnošću i dostupnošću samih aplikacija. Korisnicima koji do svojih destinacija stižu lako, jeftino i jednostavno to u ovom trenutku ipak nije važno, a do trenutka u kojem Uber i svi drugi uberi budu prisiljeni povisiti cijene, ako do njega uopće dođe, neka uživaju u vožnji.