Ministar i državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić i državni tajnik Željko Uhlir, predstavili su u petak Nacionalni plan stambene politike. Dugoočekivani plan obuhvatio je uvođenje i izmjene nekolicine zakona što bi trebalo rezultirati izmjenama, odnosno uvođenjem i ukidanjem brojnih mjera s ciljem priuštivog stanovanja u Hrvatskoj.

Jedna od glavnih mjera je poticanje priuštivog najma. Bačić je već najavio izmjene Zakona o najmu, kojim bi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) trebala na sebe preuzeti obvezu upravljanja stanvima u privatnom vlasništvu, namijenjenima za najam.

Istaknuo je kako se ova mjera odnosi ponajprije na mlade, odnosno kućanstva koja su po prihodima ispod prosjeka, ali iznad praga siromaštva, odnosno minimalne plaće. Obećao je aktivaciju 1200 stanova u državnom vlasništvu te još nebrojenog broja nekretnina u vlasništvu državnih tvrtki i institucija.

Reguliranje odnosa

No, pravo je pitanje na koji će način APN regulirati odnos najmodavca i najmoprimca. Želja je, istaknuli su, da se na tržištu pojave prazni stanovi, a ne oni koji su već u najmu. 'Najmoprimac se može prijaviti na najmanje tri, a najviše 10 godina. Mi ćemo odabrati onog najmoprimca koji brojem članova kućanstva odgovara tom stanu. Unaprijed će se u Zagrebu za stan od 65 kvadrata za šest godina isplatiti 42.000 eura, u dvije rate. Pedeset posto isplaćujemo isti dan prilikom potpisa ugovora, a nakon određenog vremena, preostali dio. Kada novac sjedne, najmoprimac će onda Agenciji plaćati priuštivu najamninu', objašnjeno je.

No, novinare je zanimalo koliko bi obitelj s dvoje djece iz Zagreba u tom slučaju plaćala priuštivu cijenu najma. Državni tajnik Uhlir poručio je da o tome ovise brojni parametri, poput dobi djece, broja ukućana i njihovih prihoda. No, na kraju je ipak dao jednu konkretnu računicu.

'Za medijalnu plaću, dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina, ako odrasli imaju plaću 2118 eura zajedno, režije su im oko 213 eura. Ostalo je raspoloživo, a od toga 30 posto smije biti priuštiva najamnina i ona je 571 euro, kad oboje primaju medijalnu plaću', objasnio je Uhlir.

Priuštivom najamninom se smatra 30 posto prihoda stanoprimca, odnosno podstanara, uz dodatak režijskih troškova. Sam sustav priuštivog najma, odnosno subvencija koje će najmodavci dobiti funkcionira tako da će APN uplatiti medijalnu cijenu po kvadratnom metru, koja je, primjerice, u Zagrebu oko 10 eura. Najmoprimac bi, pojašnjava Bačić, trebao plaćati 40 posto sredstava koje će najmodavci dobiti od države. 'Oko 60 posto plaćaju oni, a 40 posto država, a najmodavac preuzima cijeli iznos medijalne najamnine', dodao je Bačić.