Rusko tržište ima veliki potencijal koji nije dovoljno iskorišten. Rusija je Hrvatima na trećem mjestu po vrijednosti uvoza, u čemu prednjači energetika, dok je od zemalja u koje izvozimo tek na 13. mjestu, u čemu najviše sudjeluje farmaceutska industrija. Prostora ima još za sektor građevine, prehrane, energetike i, naravno, turizam.

Nadežda Baranovska iz San Sata ocijenila je ukidanje viza Rusima i Ukrajincima dobrim potezom koji je nažalost došao prekasno. U odnosu na konkurenciju na Sredozemlju, Hrvatska nije spustila cijene. Mara Sudar, direktorica jedne turističke agencije, navela je primjer Grčke u kojoj nude noćenje za 30 eura u hotelu s pet zvjezdica s 'all inclusive' programom, dok joj u Hrvatskoj nitko od hotelijera nije niti odgovorio na upit za organizaciju kongresnog smještaja po tim cjenama.

Ruski turist prosječno dnevno troši stotinjak eura i u Hrvatskoj ostane desetak dana. Srednji sloj ruskih turista ove je godine prilično pogođen devalvacijom rublja, a za veći dolazak ruskih turista potrebno je uvesti direktne avionske linije i proširiti turističku ponudu. Baranovska je upozorila na pomutnju na hrvatskom tržištu izazvanu različitim cijenama i ponudama tour operatora, od one koja se nudi direktno individualnim gostima. Kaže da nema pravu sliku o dolasku ruskih turista u Hrvatsku, jer dio njih smještaj rezervira putem interneta. Za Ukrajince je navela da će dolaziti u individualnim aranžmanima i vlastitim prijevozom, što naši kampovi nisu dovoljno marketinški iskoristili.

'Rusi su nas ipak zaboravili, odnosno kao Hrvatska nismo više prepoznati kao Jugoslavija pa se treba potruditi oko njihova bogatog tržišta', istaknula je Baranovski. Za uspjeh naših tvrtki bitna je prisutnost, kontinuiranim pojavljivanjem na sajmovima ili posredstvom Gospodarske komore u Moskvi. Nadalje, tvrtke se ne trebaju fokusirati samo na Moskvu, koja je pokrivena s trgovačkim predstavništvima najznačajnijih svjetskih kompanija, nego se treba usmjeriti na centralni okrug oko Moskve ili čak dalje, istaknuto je na prezentaciji.

Rusi su jako počašćeni ako se govori njihov jezik, a kako neke iste riječi u hrvatskom i ruskom imaju različito značenje, (primjerice vrijedan čovjek - štetan čovjek) treba pripaziti u poslovnoj konverzaciji.

Hrvatske tvrtke često griješe u prezentaciji, a među najčešćim pogreškama je nedostatak promotivnog materijala na ruskom jeziku, nepoznavanje običaja i mentaliteta. Problem domaćim poduzetnicima predstavljaju i visoki troškovi prijevoza, različitih certifikata i cijene 'ulaska' na police trgovačkih lanaca. Kod manjih lanaca taj iznos se kreće oko 30.00 eura, a kod većih i do pola milijuna eura.

Bilo je kritike i na račun hrvatske diplomacije; tako je Ivica Budanec, nekadašnji gospodarski savjetnik pri Veleposlanstvu RH u Moskvi, istaknuo da sada gospodarske poslove u veleposlanstvu zastupa 'tek drugi tajnik, čime pokazujemo Rusima koliko su nam bitni'. Budanec je kazao da, primjerice, Česi imaju tridesetak gospodarskih predstavnika.