No ne treba zanemariti i da veliki broj njih traži i bira dugoročni najam, na godinu dana, a usto sve češće u Hrvatskoj traže posao.

Nagađalo se ovih dana i o sve većem interesu Ukrajinaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, no čini se da ta tvrdnja ipak nema uporište jer kako većina Ukrajinaca priželjkuje kraj rata i povratak u domovinu, radije biraju dugoročni najam od kupnje nekretnine, čije cijene rastu strelovitom brzinom, od 2200 eura po kvadratu nadalje. Na taj rast nije utjecala kriza u Ukrajini, već faktori poput inflacije i enormnog rasta cijena građevinskog materijala, zbog čega je velik broj projekata zasad pod upitnikom.

Potvrđuje to i Boro Vujović, direktor agencije za posredovanje nekretninama Opereta, koji kaže da Ukrajinci u Zagrebu nemaju problema s traženjem nekretnina za najam, a pritom biraju različite tipove stanova; od manjih do onih većih i luksuznijih, ovisno o platežnoj moći.

Međutim jedna strana pokazuje interes, a riječ je o investitorima iz Ukrajine, mahom o IT tvrtkama koje prebacuju svoje poslovanje na nova tržišta, uključujući hrvatsko. Podsjetimo, prošli mjesec ukrajinska IT tvrtka Intellias najavila je da će svoj novosadski razvojni centar premjestiti u Zagreb.

'Postoji interes nekoliko kompanija za kupnju zemljišta i nekretnina; ovdje žele razvijati projekte i poslovanje. No tek trebamo vidjeti što će biti s krizom u građevinskoj industriji i visokim cijenama materijala', kaže Vujović.

U Dalmaciji stan za najam teško pronalaze i Hrvati i Ukrajinci

Slična je situacija u Dalmaciji, točnije u Splitu. Irina Marinković iz agencije Biliškov nekretnine, koja je u Split stigla iz Odese prije više od 20 godina, kaže da postoji interes ulagača u kupnju zemljišta i stambenih objekata koje bi potom iznajmljivali ili prodali, ili da osiguraju smještaj za sebe. Međutim ističe da je riječ o investitorima, uglavnom građevinskim tvrtkama, koji već godinama dolaze u Split i surađuju s tamošnjim agencijama, stoga njihova ulaganja i interes nisu povezani s ratom.

Za razliku od Zagreba, smještaj za Ukrajince u Dalmaciji je pravi izazov jer prostor za najam ne mogu pronaći ni domaći, kamoli Ukrajinci. Postavlja se i pitanje koliko će se ukrajinskih državljana dugoročno zadržati u Hrvatskoj.

'Nema stanova za najam, a kako uskoro kreće turistička sezona, bit će još izazovnije jer ljudi radije iznajmljuju prostor u turističke svrhe. Kada su Ukrajinci stigli u Split, uzimali su smještaj na nekoliko mjeseci u nadi da će se situacija popraviti, no još uvijek je neizvjesno pa moraju produžiti najam ako je to moguće ili naći novi smještaj. Koliko sam uspjela dokučiti iz razgovora s njima, većina njih ne namjerava ostati u Hrvatskoj na duže staze, no dok se situacija ne riješi, žele raditi. Mnogi traže smještaj i izvan Splita, primjerice u Trogiru i Podstrani, gdje je za to veća mogućnost, a mnogi su smješteni i kod prijatelja i poznanika. U Splitu imamo problem i sa smještajem i s pronalaženjem posla za ukrajinske državljane, ali i hrvatske', kaže Marinković.

U Gradskom društvu Crvenog križa Split koje pokriva područje Splita, Šolte i Podstrane, do 30. travnja evidentirano je 457 raseljenih osoba koji su zatražili neki oblik pomoći. Osim u hotelu Zagreb u Duilovu gdje su smještena djeca bez roditeljske pratnje, sve ostale osobe su smještene u individualnom privatnom smještaju.

Kako bi se pomoglo Ukrajincima, Udruga za ukrajinsku kulturu 'Cvit' pokrenula je web stranicu split4ukraine.org, na kojoj se nalazi aplikacija putem koje stanodavci u Dalmaciji mogu Ukrajincima ponuditi dugoročni najam, posao, uslugu ili aktivnost.

U prihvatnom smještaju 22 osobe

Prema informacijama Ravnateljstva civilne zaštite, od 25. veljače do 2. svibnja u Republiku Hrvatsku ušlo je ukupno 16.538 raseljenih osoba iz Ukrajine od čega žena 8.193 (49,5 posto), muškaraca 2.465 (14,9 posto) i djece 5.880 (35,6 posto). Od 25. veljače Ravnateljstvo je mobiliziralo 40 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba (tri prihvatna i 37 kolektivnih smještaja), jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane, jednu tvrtku za pranje rublja te jednu tvrtku za prijevoz.

Trenutno se u prihvatnom smještaju nalaze 22 osobe, u kolektivnom smještaju 1.772 osobe i u pojedinačnom smještaju 14.744 osobe. U osnovne škole u Republici Hrvatskoj do 24. travnja upisano je 656 učenika, dok je u srednje škole upisano 82 učenika raseljena iz Ukrajine.

'Sve raseljene osobe iz Ukrajine koje odluče doći u Republiku Hrvatsku bit će prihvaćene, a svi oni koji žele ponuditi smještaj mogu se javiti na Javni poziv za dostavu ponuda vlasnika stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju koji je objavljen na službenoj stranici Ravnateljstva civilne zaštite', navode iz Ravnatlejstva.