"U zadnje dvije se sve dogodilo, strah me pomisliti što nas još može očekivati", kazao je.

Protuinflacijski paket koji sutra stupa na snagu donesen je prije napada na Ukrajinu. Ministar je komentirao hoće li nam trebati antiratni paket.

"Plin ispod 20 posto poskupljenje, bez vladinih mjera to bi bilo gotovo 80 posto. Slična je situacija s električnom energijom. Intencija je bila da ciljamo na emergentne, ali i na hranu", kazao je u RTL Direktu.

Komentirao je hoće li niži PDV na hranu ublažiti porast cijena.

"To nikad nije garancija. Okolnosti su takve da se stvara pozitivna klima i konkurencija na tržištu koja bi trebala uzrokovati to da PDV bude pretočen u ublažavanje porasta i snižavanje cijena", kazao je.

Govoreći o crnim listama, kazao je da je prije nekoliko dana imao sastanak s 10 najvećih maloprodajnih lanaca.

"Da se nije dogodila inflacija, rat, ova mjera snižavanja PDV-a bila je namijenjena za naš ulazak i uvođenje eura, da se da vladin poticaj na ono što su građani okarakterizirali kao glavni negativni efekt uvođenja eura, zaokruživanja cijena, pa da damo poticaj da to toga ne dođe. Bili smo to primorani aktivirati ranije, održao sam taj sastanak, mislim da su neki krenuli u snižavanja i prije snižavanja PDV-a i nadam se da će se toga držati", kazao je.

Kazao je i da smanjenje osobne potrošnje nije dobro.

"Proteklih dana pratimo broj fiskalizacije, tu ne vidimo poremećaja. Ova opća inflacija ima efekt na ukupnu vrijednost fiskaliziranih računa ali ne vidimo značajnijih negativnih poremećaja. Građani sigurno s oprezom gledaju na događanja što se tiče ratnih zbivanja, ali mislim da se racionalno ponašamo svi skupa. Kao ministar meni je drago da se troši, ali nema bez potrošnje, investicija, produbljivat ćemo krizu", kazao je.

Osvrnuo se i na gomilanje zaliha.

"To je psihološki efekt i mislim da su bile dobre poruke čelnika maloprodajnih lanaca i da mi kao vladini dužnosnici šaljemo argumentirane poruke. Nema potrebe za paničnim reakcijama. Distribucijski lanci i sve što je vezano uz njih je u dobrom stanju. Pod dojmom smo negativnih zbivanja, ali ne vidimo razloga za panične reakcije", kazao je.

Kazao je i da osobno nije bio svjestan redova pred mjenjačnicama.

"Mislim da je to više vezano uz proces uvođenja eura. O tome ćemo u idućih 9 mjeseci puno pričati. Ako nešto gotovine ostane u kunama, imat ćete dovoljno vremena promijeniti bez naknade u komercijalnim bankama, FINA-i, pošti i bez ograničenja u HNB-u. Ako nešto ostane u jastučnici, neće biti problema", kazao je. 

Komentirao je i rusku najavu o plaćanju energenata u rublju.

"Došle su nešto malo umirujuće vijesti iz zapadnoeuropskih zemalja, poglavito Njemačke. Bila je to rasprava na razini Europskog vijeća, nešto što treba uzeti ozbiljno ali mislim da će se naći određeno rješenje. Svako poseže za mjerama koje smatra da treba napraviti", kazao je. 

Komentirao je i hoće li porezna naplaćivati 2 milijuna kuna vlasnicima koji Ukrajincima besplatno daju stan.

"Probat ću biti maksimalno koncentriran da objasnim sve. Ništa se novo nije dogodilo u smislu poreznih propisa. Porezna uprava je dužna i obvezna utvrdit sve činjenice kod oporezivanja bilo kojeg oblika pa tako nekretnine i imovine. Ako utvrdi da se ne radi o iznajmljivanju nekretnine s ciljem stjecanja dohotka nego samo udomljavanja ljudi koji su raseljeni iz Ukrajine, nema porezne obveze i porezna uprava će se tako ponašati. Vlada je donijela odluku da će subvencionirati građane koji iznajme ili udome nekog iz Ukrajine, ako država plaća najmodavcu onda jedan dio toga se mora izdvojiti kao porez. Od 1500 kuna odvojite režije, 500 kuna na 1000 kuna to je 87 kuna poreza mjesečno. Isti princip je vrijedio i što se tiče 'naših' izbjeglica, ljudi koji su stradali u potresu", kazao je Marić.

Kazao je i da se recesija ne očekuje. 

"Hrvatska je u COVID krizi napravila sjajnu stvar, u manje od 2 godine smo dosegli predrecesijsku razinu, u prijašnjoj krizi nam je trebalo 11 godina", kazao je Marić.