"U ovim svim okolnostima, ovo je izuzetno dobra vijest (...) Izvješće je izuzetno pozitivno intonirano", izjavio je Marić novinarima ispred Ministarstva financija.

Naime, agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB-/A-3' i stabilne izglede.

Pritom, kao rizike izdvojila je globalnu geopolitičku neizvjesnost zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja bi mogla utjecati na globalnu potražnju, turizam i inflaciju.

Stabilni izgledi pak signaliziraju očekivanja S&P-a da će hrvatsko gospodarstvo rasti stabilnim tempom u iduće dvije godine, a unatoč nepovoljnim inflatornim trendovima i makroekonomskim posljedicama od već spomenutih geopolitičkih neizvjesnosti.

Iz S&P-a smatraju da će Vlada nastaviti s programom reformi, uspješno povući značajna sredstva iz EU-a i postupno "obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila u pandemiji covida- 19".

U 2023. gospodarstvo bi, po njihovoj procjeni, trebalo porasti 3,7 posto, te za 3,5 posto u 2024. i 2025. No, S&P je ipak snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, s pet na 2,5 posto, a zbog globalne geopolitičke neizvjesnosti koju je stvorila ruska invazija na Ukrajinu i rast cijena energije i sirovina.

Marić je najavio da će Vlada kroz mjesec dana ažurirati službene makroekonomske projekcije za ovu godinu, pa tako i gospodarskog rasta i inflacije, za koju agencija predviđa da će u Hrvatskoj u 2022. iznositi oko šest posto.

Snižavanje procjene rasta BDP-a za ovu godinu, izjavio je Marić, posljedica je i lanjskog rasta koji je bio iznad svih očekivanja, no, tu je i velika doza neizvjesnosti zbog izravnih i neizravnih efekata agresije Rusije na Ukrajinu.

Kada je riječ o inflaciji, naveo je Marić, očekuje se da će se njeno ubrzavanje nastaviti u prvoj polovici godine, dok će njeno kretanje u drugom dijelu godine, osim geopolitičkih zbivanja, uvelike ovisiti o kretanjima cijena energenata i hrane.

Marić: Ulazak u eurozonu je "pozitivan rizik"; nema potrebe za stvaranjem zaliha hrane

Marić je rekao da mu je posebno drago jer je agencija prepoznala Vladine napore po pitanju bolje apsorpcije europskih sredstava, kako iz Višegodišnjeg financijskog okvira, tako i onih u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).

Izvijestio je da provedba NPOO-a napreduje vrlo dobro, sve dosad predviđeno programom je i ispunjeno, a u lipnju se očekuje tranša od 700 milijuna eura.

Agencija procjenjuje da će Hrvatska iduće godine, unatoč "složenom inflatornom kontekstu", ući u eurozonu i da će Vlada, u skladu s odredbama o usvajanju eura, spustiti proračunski deficit u razdoblju od 2023. do 2025. ispod tri posto BDP-a, najviše dopuštene razine u Uniji.

Marić je upravo put ulaska Hrvatske u eurozonu apostrofirao kao "pozitivan rizik", koji bi dodatno trebao utjecati na povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga.

Poručio je i da je jako važno da Vlada zadrži dobar ugled, reputaciju i povjerenje koje evidentno ima u međunarodnim financijskim krugovima, pa s obzirom i na postupak pripreme međunarodnog izdavanja obveznica, pri čemu takvo izvješće S&P-a pomaže toj reputaciji.

Marić je otkrio da je agenciji prezentirao Vladin paket mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka, vrijedan gotovo pet milijardi kuna. Pojasnio je da taj paket ne može u potpunosti neutralizirati inflatorne pritiske, već ih ublažiti, a on između ostalog uključuje i snižavanje PDV-a s 13 na pet posto na cijeli niz prehrambenih artikala, poput svježeg mesa, ribe, povrća i voća.

Na pitanje novinara očekuje li daljnji rast cijena u trgovinama, odgovorio je da je to teško predvidjeti, no da se i nada da će navedeno značajno snižavanje PDV-a ublažiti njihovo daljnje podizanje.

Napomenuo je da su trgovački lanci i prije 1. travnja i stupanja na snagu tog paketa krenuli u marketinške kampanje i snižavanje cijena, što je ocijenio dobrim, kao i pokazateljem visoke konkurencije u maloprodaji.

Otkrio je da je održao sastanak s predstavnicima 10 vodećih maloprodajnih lanaca. "Oni su iskazali spremnost da budu maksimalno receptivni, no, u isto vrijeme ukazuju da oni nisu jedina 'karika u lancu', s obzirom i na dobavljače", izjavio je Marić.

Osvrnuo se i na vijesti o tome da građani pojačano kupuju određene artikle, poput ulja, poručivši da, unatoč svim zabrinutostima, nema potrebe za gomilanjem zaliha hrane.

Rekao je i da Vlada radi na mjerama koje se tiču priljeva izbjeglica iz Ukrajine, kojih je po zadnjim podacima u Hrvatsku pristiglo više od 7,5 tisuća, a očekuje se i daljnji rast tog broja. Njima će biti pružena institucionalna pomoć te dostatna i potrebita sredstva, a što će također imati određene reprekusije na fiskalnu politiku, kazao je ministar financija.

Marić opovrgnuo da mu je Filipović iz "Jadranke" rezervirao smještaj u hotelu

Odgovarajući na pitanje novinara, Marić je opovrgnuo pisanje portala Net.hr da mu je Krešimir Filipović, suvlasnik Jadranka Grupe, 2019. rezervirao smještaj za četverodnevni boravak u hotelu Bellevue, koji je u vlasništvu tvrtke Jadranka d.d.

"Gospodina FIlipovića sam taj put prvi puta i upoznao. Prije toga nisam imao s njim ikakve izravne ili neizravne kontakte, niti smo danas u nekakvim redovitim kontaktima", izjavio je Marić.

Rekao je i da su svi krediti HBOR-a toj tvrtki odobravani puno prije njegovog mandata, dodajući i da ta kompanija po tom pitanju uredno servisira svoje obaveze.

Net.hr je o "Jadranki" pisao u kontekstu prijave aktivista s Malog Lošinja Arsena Mujagića, po kojoj vlasničke linije nad "Jadrankom" sežu do fonda u vlasništvu ruskih građana koji bi prema listi EU-a trebali biti pod sankcijama.

Marić je poručio da se svi koji osuđuju agresiju Rusije na Ukrajinu mogu složiti da je provođenje sankcija neminovno, pritom apostrofiravši suštinu registra stvarnih vlasnika, u smislu da je ono javno.

Naime, Ministarstvo financija je u danas objavljenom odgovoru Net.hr-u kao netočne ocijenilo navode da se, nakon pisanja portala, u trgovačkom društvu "Jadranka" d.d. dogodila promjena u registru vlasništva

"U Registru stvarnih vlasnika od 18. kolovoza 2020. kao stvarni vlasnici 'Jadranke' d.d. upisani su Predrag Perenčević i Krešimir Filipović i od tada nije bilo promjena stvarnih vlasnika te se dotični i danas vode kao stvarni vlasnici društva", piše u odgovoru Ministarstva.

Također, iz Ministarstva su napisali da Marić nije boravio u nekom luksuznijem ili predsjedničkom apartmanu, a također je istaknuto i da je smještaj rezervirao sam te podmirio prateće troškove.

Iz "Jadranke" su, nedavno odgovarajući na pitanje tko su im sada vlasnici i imaju li Rusi još udjela u vlasništvu, kazali da je 2014., kada je kompanija prošla kroz proces promjene vlasništva, tvrtka "Beta ulaganja" d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu postala stopostotnim vlasnikom Jadranka Grupe.

"Krajnji vlasnici Jadranka Grupe u kontinuitetu su hrvatski državljani Predrag Perenčević i Krešimir Filipović. Njihovim novčanim sredstvima i investicijama upravlja Društvo za upravljanje investicijama i fondovima imovine putem tvrtke 'Beta ulaganja' d.o.o., a što je evidentirano i u Sudskom registru i u Registru stvarnih vlasnika", rekli su tada iz "Jadranke".