Depoziti poduzeća u veljači su iznosili 80,7 milijardi kuna i bili su veći za 10,1 milijardu kuna, odnosno za 14,3 posto na godišnjoj razini (na osnovi transakcija), dok su depoziti kućanstava iznosili 228,6 milijardi kuna i bili su veći za 15,2 milijarde kuna, odnosno za 7,2 posto u odnosu na lanjsku veljaču, podaci su središnje banke.

Depozitni novac, što uključuje novac na kunskim tekućim računima i žiroračunima, pritom se povećao za 13,4 milijarde kuna ili za 24,3 posto i bio je na razini od 68,3 milijarde kuna, dok su štedni i oročeni depoziti bili manji za 1,5 milijardi kuna ili za 6,4 posto na godišnjoj razini i iznosili su 21,8 milijardi kuna, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Ukupni krediti, na koje se odnosi 98 posto ukupnih domaćih plasmana, isključujući središnju državu, u veljači su dosegnuli 234,2 milijarde kuna i porasli su za 7,3 milijarde, odnosno za 3,2 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na isti mjesec prošle godine, navodi se u HNB-ovom komentaru.

Rast kredita poduzećima pritom se usporio na godišnjoj razini sa 6,2 posto na 4,4 posto, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno izraženijeg rasta kreditiranja tom sektoru u istom razdoblju prošle godine, pa su se tako krediti poduzećima povećali za 3,7 milijardi kuna i iznosili su 87,1 milijardu kuna.

Krediti kućanstvima, naveli su iz HNB-a, porasli su za 2,2 milijarde kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, te su bili na razini od 136,9 milijardi kuna.

Godišnji je rast kredita stanovništvu usporio s 1,8 posto na 1,6 posto, ali se rast stambenih kredita ubrzao s 8,2 posto na 8,7 posto, uz povećanje od pet milijardi kuna, na 63,5 milijardi kuna.

S druge strane, nastavio se produbljivati pad gotovinskih kredita, s ­2,3 posto na ­tri posto, te su pali na godišnjoj razini za 1,6 milijardi kuna, na 52,1 milijardu kuna, izvijestili su iz HNB-a.