Strategija energetskog razvoja Hrvatske, koja je usvojena prošle godine, postavila je cilj da se do 2020. udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji održi na razini od 35 posto, rekla je Kristina Čelić, načelnica odjela za strategiju planiranja i energetskog balansa u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Do 2020. će iz pogona izaći elektrane koje proizvode oko 1100 MW struje, a u istom razdoblju treba izgraditi 2400 MW energetskih objekata kako bi se podržalo uključenje planiranih 1555 MW obnovljivih izvora energije u sustav.

Strategija predviđa projekte kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku (završetak do 2014.), završetak sustava magistralnog plinovoda Hrvatske (druga faza 2007-2011), povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske (2011.), uključenje u plinovod Južni tok, izgradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje (2012.), reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf), modernizacija rafinerija itd.

Kao prioritete među tim projektima stručnjak za energetiku Igor Dekanić ističe pravac prema Mađarskoj kojim se osigurava još jedan pravac opskrbe ruskim plinom, te izgradnju vršnog plinskog skladišta koje bi olakšalo situaciju u slijedećim zimama.

Dva ravnopravna dugoročna projekta su izgradnja i uključivanje u plinovod Južni tok i izgradnja terminala za LNG, kojima bi se osigurale nove količine prirodnog plina do milijardu i pol prostornih metara godišnje u razdoblju iza 2015. godine.

Također je značajan Janafov plan za reverzibilno okretanje naftovoda, jer to je nekadašnji projekt Družba Adria koji bi sada mogao poslužiti za diverzifikaciju trgovanja energijom i osposobljavanje Janafa da postane novi značajni punkt za trgovanje naftom na jugu Europe.

Svjetska financijska kriza utjecala je na smanjenje potražnje i prolongiranje energetskih investicija, ali Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor jer joj nova energija neće trebati samo ako se pomiri da će stalno biti u krizi idućih 20 godina, upozorava Dekanić.

Direktorica za Hrvatsku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Charlote Ruhe napomenula je kako je Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u kojoj EBRD još nije ulagao u energetske projekte.

EBRD podržava projekte koji potiču energetsku učinkovitost i razvoj obnovljivih izvora energije, istaknula je Ruhe i pozvala sve koji imaju takve kvalitetne projekte da se obrate Banci.

Investicije ipak dolaze iz Svjetske banke koja trenutno u Hrvatskoj podupire tri energetska projekta, napominje stručna suradnica Svjetske banke za okoliš i energiju Nataša Vetma

Prvi se odnosi na energetsku učinkovitost i provodi se s HEP ESCO-om, koji je prije dvije godine dobio nagradu kao najbolja europska tvrtka za projekte u kojima se investicija plaća iz ušteda. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13 milijuna dolara.

Drugi projekt provodi se u Osijeku i Zagrebu s HEP Toplinarstvom, a radi se o poboljšanju infrastrukture i proširenju mreže toplinarstva, u vrijednosti od 25 milijuna dolara

Trećim projektom vrijednim 5,5 milijuna pomaže se Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u razvoju zakonodavstva za obnovljive izvore energije, te privatni investitori u pripremi dokumentacije za buduće projekte obnovljivih izvora koji uključuju biomasu i bioplin.