SDP-ov Peđa Grbin komentirao je za tportal da banke očito 'pokušavaju ojačati svoj položaj i jako dobro znaju, za razliku od hrvatskog ministra vanjskih poslova, što se dešava s bilateralnim ugovorima'. Europska komisija, naime, zahtijeva da se svi bilateralni ugovori o investicijama između država članica EU raskinu jer su suprotni pravu EU-a i ne postoji nijedan razlog da Hrvatska to ne učini, što ističu i u Udruzi Franak.

Hrvatskim ministrima koji kažu da je stav EK neprimjenjiv jer Hrvatska mora poštovati ugovore koji su na snazi, Peđa Grbin savjetuje da obrate pažnju na ono što piše u ugovoru upravo s Austrijom: 'Ugovorne stranke nisu vezane ovim Ugovorom u mjeri u kojoj je inkompatibilan s pravnim propisima Europske unije (EU), koji su na snazi u bilo koje dano vrijeme.'

Činjenica da je postupak protiv Hrvatske pokrenuo austrijski UniCredit zanimljiva je, naime, u svjetlu spoznaje da je Italija jednostrano raskinula takav sporazum s Hrvatskom, što znači da talijanski UniCredit nema temelja za pokretanje arbitražnog spora u Washingtonu, što je u emisiji HRT-a Otvoreno sinoć ustvrdio pravni stručnjak Dominik Vuletić, suradnik Udruge Franak. Iz te udruge danas su, inače, priopćili da Hrvatska mora izaći iz bilateralnog sporazuma s Austrijom i svim drugim zemljama EU-a te time izbjeći mogućnost arbitraže u Washingtonu.

Za razliku od Adrovića, Peđa Grbin tumači da ICSID nije nadležan za rješavanje ovog spora, jer je Hrvatska potpisivanjem ugovora o ulasku u EU stekla pravnu stečevinu Unije, među kojima se jamči da se državi članici ne može suditi pred međunarodnim arbitražnim sudom već su za takve slučajeve nadležni EU sudovi. Grbin pritom podsjeća da je Sud EU-a u mađarskom slučaju presudio protiv banaka. No mijenja li onda išta na stvari to što je postupak protiv Hrvatske pokrenuo austrijski, a ne talijanski UniCredit?

UniCredit je talijanska banka, i oni će sigurno pokušati iskoristiti činjenicu da tumače da su oni Zagrebačku banku preuzeli preko svoje podružnice u Austriji. Međutim, ovo je samo jedna crtica u cijeloj priči. To samo pokazuje da bankari jako dobro znaju koji su ugovori na snazi između Hrvatske i drugih država, puno bolje od ministra vanjskih poslova koji bi o tome trebao voditi računa', napomenuo je Grbin. Podsjetimo, on smatra da je Miro Kovač, spominjući populistički način donošenja Zakona o konverziji, ustvari bankama ponudio priznanje da ih je Hrvatska oštetila. 

Zašto Vlada taji informacije o tužbi?

Isto misle i u Udruzi Franak. 'Sa žaljenjem i ogorčenošću moramo konstatirati da imamo nesposobne ljude u ministarstvima koji su izgleda spremni dati određene ustupke Zabi ne bi li nagovorili Unicredit - banku majku Zabe - da odustane od arbitraže', poručili su danas iz te udruge. Uz spoznaju da je Hrvatsku zapravo tužio austrijski UniCredit, njihov saborski zastupnik Goran Aleksić potegnuo je pitanje zašto hrvatska Vlada taji informacije o tome tko je tužitelj i što on traži.

'Zašto naša Vlada ne pokrene hitan postupak izlaska iz ugovora s Austrijom i drugim zemljama EU-a ako se zna da je to preporuka i zahtjev EU komisije, jer postupci u Washingtonu nisu u skladu s EU pravom? To su pitanja na koja ćemo zacijelo uskoro dobiti odgovore, međutim, očito je da naša vlast ne radi u korist Hrvatske, nego iz samo nekim ljudima poznatih razloga pokušava u tajnosti dogovoriti određene kompromise s bankama', zaključuje Aleksić.

Grbin zaključno podsjeća da vlasnici banaka u ovom slučaju dolaze iz pet EU zemalja - Austrije, Njemačke, Francuske, Mađarske i Italije, a iz potonje su to UniCredit i Intesa. 'Svima je jasno da je investitor koji stoji iza cijelog projekta u Italiji, gdje se donose sve odluke, a ne u Austriji. Razumijem to što pokušavaju zaštititi svoje interese na koji god način mogu, ali oni su samim time potvrdili činjenicu da je sporazum s Italijom nevažeći.'