Prinosi na 10-godišnje američke obveznice trebale bi porasti jer Fed kreće s povećanjem kamatnih stopa, a rast se poboljšava. Očekuje se i porast prinosa na 10-godišnje njemačke obveznice i obveznice zemalja 'jezgre', ali nešto umjereniji, poručuju iz UniCredita.

Poboljšanjem ekonomskih izgleda i uz obilnu likvidnost osiguranu od ECB-a UniCredit očekuje da će se razlike u obvezničkim prinosima između zemalja jezgre i periferije eurozone i dalje smanjivati.

Globalni se rast vratio na svoj dugoročan prosjek, uglavnom zahvaljujući SAD-u i Velikoj Britaniji, dok eurozona i neka od glavnih tržišta u nastajanju i dalje zaostaju. Očekuje se da će se u 2015. globalni rast ubrzati.

Više stope rasta vratit će se padom utega fiskalne prilagodbe iz prethodnih godina, posebice u eurozoni, uz znatno niže cijene nafte koje pogoduju kućanstvima i tvrtkama u SAD-u, Europi i većini tržišta u nastajanju. Osim toga, 'zamrzavanje' rusko-ukrajinske krize potaknut će oporavak raspoloženja na tržištima kapitala diljem Europe.

Iz UniCredita očekuju da će SAD i dalje predvoditi globalni oporavak. Rast američkog gospodarstva trebao bi ubrzati s 2,3 posto u 2014. na tri posto u 2015, dok bi se u eurozoni trebao povećati s 0,8 posto na otprilike jedan posto. Slabiji tečaj eura i niže cijene nafte odigrat će ključnu ulogu u pokretanju gospodarske aktivnosti u eurozoni.

Italija će se vratiti pozitivnim stopama rasta nakon tri godine gospodarskog pada. Očekuje se da će BDP porasti za 0,5 posto u 2015. (nakon pada od 0,4 posto u 2014.) i 1,1 posto u 2016. Talijanskim izvoznicima pogodovat će slabljenje eura i umjeren oporavak globalne potražnje, što će poduprijeti postupan oporavak investicija u drugoj polovici sljedeće godine, nakon što se nesigurnost smanji, a povjerenje znatnije popravi. Početkom godine krenut će i oporavak tržišta rada, uz ubrzavanje stope zapošljavanja, ali tek vrlo spori pad nezaposlenosti. To će potaknuti nastavak oporavka privatne potrošnje, kojem već pogoduju za rast povoljnija fiskalna politika i niža stopa inflacije, očekuju iz UniCredita. Zahvaljujući manje restriktivnoj državnoj fiskalnoj politici očekuje se lagan pad deficita u 2015. (s tri posto u 2014. na 2,8 posto sljedeće godine), dok će bolji izgledi za rast u 2016. smanjiti deficit na 2,4 posto. U skladu s time, udjel duga u BDP-u nastavit će rasti dogodine i početi padati u 2016.

Već zabilježen znatan jaz stvarne i potencijalne proizvodnje u kombinaciji s osjetnim padom cijena robe, prema procjenama UniCredita, znači da će inflacija izražena kroz indeks potrošačkih cijena vjerojatno ostati jako niska u cijelom području OECD-a još najmanje godinu dana.

Glavne svjetske središnje banke zadržat će opušteniji pristup, ali uz određene razlike. U UniCreditu smatraju da će Fed sredinom 2015. početi podizati kamatne stope, ali će američka monetarna politika općenito ostati stimulativna cijele 2015. Istovremeno će Europska središnja banka (ECB) i Japanska središnja banka (BoJ) ubrzati rast svojih bilanci barem do polovice 2015. Očekuje se da će ECB početkom 2015. pojačati i proširiti kupovine imovine privatnog sektora dok je aktiviranje kupovine državnih obveznica, koje se zasad izbjegava, neizvjesno jer uvelike ovisi o razvoju očekivanja kretanja inflacije i eura. Sveukupno u UniCreditu smatraju da će oporavak eurozone biti dovoljno snažan, a euro dovoljno slab da se izbjegnu promjene očekivanja u vezi inflacije i tako ECB ostane po strani, uz stalnu prijetnju, ali nikada i realizaciju kvantitativnog ublažavanja ('quantitative easing' - QE) kroz kupovinu državnih obveznica.

Sve to sugerira da će ključna značajka 2015. biti snažan dolar u odnosu na većinu drugih glavnih valuta kako budu rasli realni prinosi u SAD. U UniCreditu smatraju da će američki dolar u odnosu na druge valute tijekom 2015. porasti za otprilike šest posto (mjereno kroz indeks košarice valuta). Tečaj eura u odnosu na druge valute trebao bi nastaviti padati, 'usmjeren' mjerama ECB-a, vjerojatno za približno četiri posto. To dovodi do prognoze tečaja dolara u odnosu na euro od oko 1,15 dolara za euro krajem 2015.

Snažniji rast i relaksirana monetarna politika u kombinaciji s umjerenim valuacijama trebali bi pogodovati dionicama i privatnom dugu te dugoročno pridonijeti umjerenom rastu dugoročnih prinosa na državne obveznice. Očekuje se postupni rast, uglavnom u drugom dijelu godine. Izgledno je i da nas očekuje dobra godina za državne obveznice zemalja periferije eurozone. U takvom bi okruženju većina tržišta u nastajanju koja nisu ovisna o izvozu ključnih svjetskih sirovina trebala dobro proći.

Glavni rizik za naše izglede u 2015. vide u razvoju sukoba Rusije i Ukrajine. U UniCreditu ističu da će također pažljivo pratiti razvoj političke situacije u nekoliko perifernih zemalja eurozone koje očekuju neizvjesni izbori, posebice u Španjolskoj i Portugalu. U Grčkoj se također suočavaju s neizvjesnim političkim okruženjem kako se bliže predsjednički izbori.

Izvan eurozone izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu u svibnju vjerojatno će se znatno promijeniti sastav parlamenta u korist antieuropske (ili euroskeptične) većine, što će uvelike povećati vjerojatnost referenduma o izlasku iz EU-a do 2017, s upitnim ishodom. Izvan Europe potrebno je pažljivo pratiti način na koji se Kina odnosi prema postupnom usporavanju gospodarstva, u okruženju visokog kreditnog rasta, kao i poprilično eksperimentalnog pristupa u ekonomskoj politici u Japanu.