Po ukinutim odredbama neobrađenim je površinama trebala raspolagati Agencija za poljoprivredno zemljište. Zakon je sredinom prošle godine osporilo više pojedinaca, seljačkih udruga i Srpski demokratski forum, a Ustavni sud je tada, do donošenja konačne odluke, privremeno suspendirao primjenu spornih članaka.

U obrazloženju današnje odluke ustavni suci zauzeli su stav da osporene odredbe predstavljaju nesrazmjerno miješanje u prava vlasnika kojima se pritom ne pruža dovoljna pravna zaštita.

'U državi utemeljenoj na vladavini prava nije prihvatljivo poduzimanje prisilnih mjera kojima se vlasnika na određeno vrijeme lišava upotrebljivosti njegova vlasništva, a da protiv takvih mjera on nema na raspolaganju djelotvorna pravna sredstva kojima bi se zaštitio od nezakonitog ili arbitrarnog miješanja javnih vlasti u njegova vlasnička prava', navodi se u obrazloženju.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u raspravi je kazala da je riječ o odluci koja će doprinijeti razvijanju ustavnog prava i biti korisna za buduću praksu jer sadržava postavke o ustavnom konceptu vlasništva.

Do sada nije bilo jasnog razgraničenja što je u pitanju vlasništva opći, a što javni interes, kazala je Omejec dodajući da se ovom odlukom prvi put daju smjernice kako bi se trebalo pristupati pitanjima općeg i javog interesa.

Njen zamjenik Aldo Radolović ustvrdio je da je pitanje prava vlasništva vrlo važno i jedno od najčuvanijih Ustavom.

Obrada zemljišta vrijednost je koja se može shvatiti općim dobrom, posebno stoga što Hrvatska ima oko 50 posto neobrađenog zemljišta. No, osporeno zakonsko rješenje bilo je difuzno, nejasno i neoređeno, kazao je Radolović.

Posebno je pozdravio što je Agenciji za poljoprivredno zemljište oduzeto pravo monopola na raspolaganje zemljištem, jer, kako je rekao, postoje druga kvalitetnija sredstva na raspolaganju. Ipak, dodao je da zakon mora doprinijeti svijesti da zemlju treba obrađivati, iako 'renesansa hrvatske poljoprivrede ovisi o mnogo drugih faktora'.