Iva i Mihovil Pranjić mladi su bračni par iz Kaptola, pitoresknog mjestašca pokraj Požege. Fakultete su završili u Osijeku – Mihovil je magistar prava, a Iva magistra ekonomije. Nakon što su nekoliko godina radili u struci – najprije u Osijeku, pa u Zagrebu – pretprošle godine vratili su se u Slavoniju te su u studenom 2020. pokrenuli svoju poduzetničku priču – destileriju Craft spirits u Kaptolu, podno Papuk. U ožujku 2021. proizveli su prvi gin, prošle godine drugi, a oba su okrunjena svjetskim priznanjima.

'Iako je pandemija zaista donijela puno toga lošega, mi smo u toj negativi pokušali svaki dan pronaći nešto čime ćemo se baviti, a da se barem nakratko odmaknemo od svih tih brojki koje su nas svaki dan okupirale i zabrinjavale. Kada je najavljen lockdown, pozdravili smo se – tada smo mislili nakratko – sa stanom na 14. katu, u kojemu smo živjeli u Zagrebu, i uputili se u Slavoniju. Vodili smo se time da je bolje provesti sve to vrijeme doma, gdje imamo i dvorište, nego u neboderu, gdje možemo izaći eventualno na balkon. Na kraju je taj lockdown, uz rad od doma, trajao tri mjeseca, a mi smo za to vrijeme došli do zaključka da nam je u Slavoniji zaista jako lijepo, ali da se isto tako ne bismo imali gdje zaposliti.

Budući da smo nekako od samih početaka naše veze govorili kako bismo voljeli imati nešto svoje, Miho mi je jedno popodne, taman prije vijesti u kojima sam morala pratiti nove koronabrojke jer sam radila u medijima, bacio 'bubu u uho' o otvaranju destilerije. Imali smo svakakvih ideja i prije, ali oko ove smo se nekako najduže zadržali. Budući da se njegovi roditelji već više od 30 godina bave vinarstvom i vinogradarstvom, cijeli taj proces što se tiče destilacije nije mu bio stran. U narednom periodu oboje smo koristili sve slobodno vrijeme da istražimo što više o tome, a čim su to prilike dopustile, krenuli smo na edukacije, radionice te u obilaske drugih destilerija', kaže nam Iva.

Castrum London dry gin i Barrel aged gin

Njihov je prvi proizvod bio London dry gin naziva Castrum, svjetlo dana ugledao je u svibnju 2021., a u ponudi imaju i Barrel aged gin. No zašto baš gin? Iva kaže da se često vole našaliti da si tako smanjuju troškove jer su oboje veliki ljubitelji gina. Naime Ivi ga je Mihovil otkrio kad je bila na trećoj godini faksa. Tad su se upoznali s craft ginom i toliko se, kaže, oduševili da su ga odlučili sami proizvesti. Ušteđevinu koju su imali za stan u Zagrebu prenamijenili su za destileriju i, kaže Iva, krenuli malim koracima. Dio temeljnog kapitala iskoristili su za otvaranje tvrtke, dio za uređenje i opremanje prostora, a dio za samo poslovanje.

'Mogli smo krenuti s rakijama, ali to bi bila nekako očekivana priča, zar ne? Ovako je cijeli potez bio dobar – dvoje mladih vraćaju se iz Zagreba u Slavoniju i kreću u proizvodnju pića koje je sad zaista jako popularno', kaže Iva. Prisjeća se da je drugima bilo čudno to što ostavljaju 'sigurne' poslove u Zagrebu kako bi se vratili u Slavoniju, odakle ljudi uglavnom odlaze s kartama u jednom smjeru.

'Nijedno od nas ne razumije što je to siguran posao. Bez obzira na ugovor za stalno, vi i dalje u tvrtkama možete dobiti otkaz, a i po našem mišljenju siguran posao nikad ne znači i sretan život. Zaista smo imali odlične poslove i izvrsne kolege, s kojima smo i danas u kontaktu, a nekolicina njih su nam i kupci, no nismo se cijeli život vidjeli u korporacijama. Neki su nam rekli da smo malo ludi, neki da smo malo hrabri. Složili bismo se da je možda taj naš potez kombinacija tog dvoje, ali nije nam žao', ističe naša sugovornica.

'Našli smo svoje mjesto pod craft suncem'

Kako su u to vrijeme još oboje bili zaposleni u tvrtkama u Zagrebu, nisu koristili nikakve poticaje. Iva kaže da su si od samih početaka zadali da će 'grabiti onoliko kolača koliko mogu', a drže da je to temelj zdravog poslovanja, ali i rasta.

'Vratili smo se u Slavoniju, kao magistra ekonomije i magistar prava, kako bismo radili gin bez ikakve obiteljske ili tradicionalne priče iza sebe. Nitko nam nije mogao garantirati da će to biti uspješno, stoga nismo htjeli ići u velika zaduživanja prije nego uopće vidimo hoćemo li si otvoriti tržište. Gina je zaista puno u posljednjih nekoliko godina, što komercijalnih, što crafta, no evo, možemo slobodno reći da je naš itekako našao svoje mjesto pod craft suncem', kaže Iva.

U planu su craft pelinkovac i slavonski viski

Prvi gin proizveli su odmah nakon otvaranja destilerije 2020. godine, slijedilo je odležavanje i Castrum London dry gin izašao je na tržište sredinom svibnja 2021. godine. Osim njega, u ponudi imaju Barrel aged gin, a na tržištu je od ožujka ove godine i limitirana je serija, tako da je trenutno rasprodan. Nova serija bit će u prodaji u studenom.

'Na samom početku dogovorili smo se da nećemo imati široku paletu proizvoda. Zadržali bismo se na pet, šest destilata - i to je to. Idući je u planu craft pelinkovac, a proljetos smo zasadili nasade dunja i viljamovki tako da će svakako u ponudi biti i rakije, a kao krunu cijele destilerije voljeli bismo staviti na sazrijevanje dobar slavonski viski', otkriva nam Iva.

Odnedavno je njihov gin dostupan u Švicarskoj, a u planu je širenje na još dva strana tržišta

Gin prodaju putem službene internetske stranice destilerije, na kojoj se nalazi i popis kafića, restorana i suvenirnica u kojima se može kušati i kupiti. Najviše je zastupljen u Požegi, Osijeku i Zagrebu, ali proširili su se i na Istru te dio Dalmacije. 'Primjerice, u Trogiru imamo lokal u kojem je Castrum piće kuće i u stalnom smo kontaktu s njihovim barmenom kako bi nam prenio dojmove ginoljubaca. Odnedavno je naš gin dostupan i u Švicarskoj, a uskoro bi se trebao plasirati na još dva strana tržišta, no o tome više kada dođe do finaliziranja dogovora', otkriva nam Iva.

U njihovom je ginu 14 biljka, a baza je borovica

Iva kaže da je destilacija gina zahtjevna, posebice London dry gina, jer postoje striktne upute za to kakav mora biti kad se tako deklarira.

'Oba gina rađena su old school maceracijom, odnosno potapamo biljke u destilat u točno određeno vrijeme prije destilacije kako bi ispustile sve svoje čari. U tome je zapravo i sva tajna – u tajmingu. Ispočetka smo napravili preko 30 recepata u malom kotlu kako bismo isprobali sve okuse koje smo imali u planu. Može se reći da je to dosta kompliciran, ali i nadasve zanimljiv proces', kaže Iva te nam pojašnjava da se u njihovom ginu nalazi 14 biljaka.

Borovica je baza svakog gina, a ono što njihov izdvaja od ostalih su biljke koje se snažno vežu za Slavoniju – bazga, crni dud i vinova loza. 'Trudimo se da što više moguće bilja nabavimo iz našeg kraja, a kroz gin smo povezali kontinent i more tako što naranče i limune uzimamo iz Neretve. Osim biljaka, u destilat ide prirodna izvorska voda s Papuka', navodi naša sugovornica.

Zasad rade sami, no kako je posla puno, uskoro planiraju proširiti tim. 'Obitelj nam uskače kad god treba, no u pravilu još uvijek radimo sve sami – od pravnih stvari, pregovora, sastanaka, preko marketinga, prodaje, do dostave na području županije, održavanja degustacija i odlazaka na sajmove', navodi Iva.

Vizualni identitet brenda povezali s Kaptolom

Željeli su s lokalitetom, odnosno Kaptolom, povezati i vizualni identitet brenda. Iva kaže da nisu puno morali tragati za inspiracijom za brending jer njihov kraj ima bogatu povijest. Naime pojasnila je da je Castrum naziv srednjovjekovne utvrde koja dominira Kaptolom - šesterokutnog je oblika te ima četiri pripadajuće kule i upravo zato je etiketa takvog oblika. Logotip koji uglavnom sve podsjeća na čipku zapravo je faler, ukras s konjskih uzda halštatskih ratnika koji su živjeli na kaptolačkom području u vrijeme starijeg željeznog doba, a sada je poznatije kao arheološki lokalitet Kaptol-Čemernica.

'Kada je ratnička aristokracija umirala, spaljivani su i spuštani u velike grobne humke, a skupa s njima spuštala se njihova oprema te oprema s konja. Upravo su faleri iskopani na arheološkom lokalitetu i kad smo došli do tog saznanja, nismo puno dvojili oko samog loga. Arheologiju smo provukli i kroz nazive naših poklon paketa – Kernos, Askos i Mahajra. Kernos i askos bile su ritualne posude iz kojih su pili halštatski ratnici, a mahajra je bio zakrivljeni mač koji je služio za borbe. U planu nam je i sve ostale proizvode barem na neki način povezati s arheologijom', kaže naša sugovornica.

'Sve više ljudi rado izdvoji novac kako bi popili nešto kvalitetno'

U destileriji održavaju degustacije za manje grupe ljudi. Uglavnom se sami jave putem weba ili neke od društvenih mreža kako bi došli s društvom, a nerijetko im dolaze i organizirane ture.

'Papuk je postao zaista atraktivna lokacija i to nam je izuzetno drago jer Slavonija stvarno ima puno toga ponuditi. Primjećujemo da je zapravo sve više ljudi spremno izdvojiti novac kako bi popili nešto kvalitetno i da znaju što piju. Posebno su nam dragi posjeti koji završe kupnjom gina za neki budući naraštaj.

Primjerice, jedna baka iz Našica nam je došla kako bi kupila Barrel aged gin za unuka koji se trebao roditi za nekoliko dana i planira ga otvoriti za njegov 18. rođendan. Ima još dosta sličnih priča i zapravo je neopisiv osjećaj kad netko toliku važnost da nečemu što ste proizveli', kaže nam Iva.

Svjetska i domaća priznanja za mlade poduzetnike

Iako su jako kratko na tržištu, već su im stigla velika priznanja, a kažu da ih još uvijek nisu svjesni. Naime prošle godine dobili su nagradu za najbolje mlade poduzetnike u Hrvatskoj do 30 godina. Nakon toga uslijedilo je nacionalno zlato za London dry gin. U travnju ove godine njihov London dry gin osvojio je zlato i na prestižnom natjecanju London spirits competition, a ujedno je najbolje ocijenjeno žestoko alkoholno piće koje je stiglo iz Hrvatske. Barrel aged gin se iz Londona vratio s visokim srebrom.

'Kako bismo 'ispravili' to srebro, poslali smo ga na natjecanje u Berlin te je osvojio zlato i najbolje je ocijenjeni barrel aged gin na natjecanju. Za nekoga tko je krenuo ispočetka u studenom 2020. godine, u tako neizvjesno i riskantno vrijeme, za dvoje malo hrabrih i malo ludih ljudi ovo je izuzetan uspjeh.

Do kraja ove i sredine sljedeće godine planiramo modernizirati destileriju te na tržište plasirati craft pelinkovac. U cilju nam je proizvesti i dvije vrste rakije te staviti na sazrijevanje viski, ali ne želimo žuriti. Uživamo u svemu što smo dosad napravili i želimo da nam zauvijek ovo ostane spoj uživanja i posla, nikad isključivo posao', zaključuje.