Daleko snažniji pad uvoza od izvoza rezultirao je u veljači smanjenjem deficita u robnoj razmjeni na 501 milijun eura, odnosno na najnižu razinu u posljednje četiri godine
Nepovoljna gospodarska kretanja u zemljama koje su nama najvažniji trgovinski partneri odrazila su se na kretanje domaćeg izvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom veljače vrijednost izvezenih dobara iznosila je 717 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 5,8 posto godišnje. U odnosu na katastrofalni siječanj u kojem je zabilježen najveći pad izvoza još od srpnja 2002. godine, u veljači je izvoz porastao za 33 milijuna eura, pokazujući blagi oporavak.
U isto vrijeme, smanjena domaća potražnja te pad cijena energenata i prehrambenih proizvoda utjecali su na daljnji pad uvoza. Tijekom veljače uvezeno je dobara u vrijednosti od 1,22 milijarde eura, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 25,6 posto. U odnosu na siječanj, uvoz je smanjen za 147 milijuna eura.
Daleko snažniji pad uvoza od izvoza rezultirao je smanjenjem deficita u robnoj razmjeni na 501 milijun eura, odnosno na najnižu razinu u posljednje četiri godine. Na godišnjoj razini deficit je smanjen za čak 42,8 posto, što predstavlja najveći pad od 2000. godine. Znatno veći pad uvoza od izvoza rezultirao je povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom na 59 posto.
Pad izvoza zabilježen je u svim kategorijama, no primarno u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju (34 posto), koja općenito u turbulentnim vremenima bilježe snažniji pad. Pad uvoza također je zabilježen u svim kategorijama, a najviše je smanjen uvoz kapitalnih proizvoda (37,8 posto).
Analitičari RBA očekuju da se trend izraženog smanjenja uvoza nastavi i tijekom naredna dva tromjesečja. Manji manjak u robnoj razmjeni povoljno će utjecati na kretanja na računu tekućih transakcija, iako će veći troškovi inozemnog zaduženja te povećani odljev zadržane dobiti iz realnog sektora povećati manjak na računu dohotka.
Smanjena uvozna aktivnosti utjecat će na kretanja na domaćem deviznom tržištu, smatraju analitičari RBA. Naime, u uvjetima smanjenog priljeva inozemnog kapitala te otežanog zaduživanja u inozemstvu, na kretanja na deviznom tržištu ključan utjecaj tijekom ove godine imat će razmjena dobara i usluga s inozemstvom. Manji deficit ostvaren u robnoj razmjeni trebao bi rezultirati i slabijim deprecijacijskim pritiscima na kunu.
