Za razliku od uloge u kojoj su je američki građani navikli godinama vidjeti – a to je promoviranje prava Amerikanaca na posjedovanje vatrenog oružja – tamošnja udruga NRA ovih dana nalazi se u medijima iz posve drugih razloga. Gradsko vijeće San Francisca prošlog tjedna donijelo je odluku u kojoj se NRA proziva 'domaćom terorističkom organizacijom' s tvrdnjom da širi propagandu kojoj je cilj pogrešno informirati javnost o opasnostima oružanog nasilja.

NRA je već u ponedjeljak uzvratila sudskom tužbom u kojoj optužuje vijećnike da se udruzi iz političkih razloga ograničava sloboda govora te da se pokušava na crnu listu staviti sve kompanije koje posluju ili su povezane s njom. Vijećnici San Francisca su u svojoj odluci pozvali tamošnje kompanije na bojkot udruge, a sama odluka uslijedila je nakon nekoliko nedavnih oružanih napada u kojima je stradao veći broj ljudi. Tako je krajem srpnja u gradiću Gilroyu, stotinjak kilometara udaljenom od San Francisca, napadač na lokalnom festivalu ubio troje ljudi i ozlijedio njih 17 prije nego što se sam ubio. U međuvremenu su se u Americi dogodila još tri slična velika napada, dva u saveznoj državi Teksas i jedan u državi Ohio, u kojima je stradalo ukupno 116 ljudi, od čega 40 smrtno.

U San Franciscu tvrde da NRA 'sprečava reformu oružanog nasilja, zbog čega ljudi umiru'. Catherine Stefani, jedna od vijećnica iz San Francisca, iz čije je inicijative proizašla gradska odluka, kazala je da je tužba 'očajnički potez očajničke organizacije', prenosi Associated Press. Spor sa San Franciscom samo je jedna iz niza puno većih poteškoća s kojima se NRA bori u posljednje vrijeme.

National Rifle Association (NRA) svoje korijene vuče još iz 1871. godine, kad je osnovana kao tijelo zaduženo za nadgledanje sportskog streljaštva puškom i pištoljem. Njena uloga bitno se mijenja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad ulazi u političku arenu kao lobistička organizacija usprotivljena bilo kakvim pokušajima uvođenja kontrole prodaje i posjedovanja oružja. Od tada pa sve donedavno smatra se jednom od najuspješnijih lobističkih organizacija u američkom društvu.

Jednim od najvažnijih njenih poteza smatra se onaj s početka devedesetih godina. Američki pandan našem zavodu za javno zdravstvo 1993. je financirao studiju koja je pokazala da posjedovanje oružja povećava rizik od ubojstva u kućanstvu. NRA je tada uspješno lobirala za zakonsku promjenu kojom je centrima za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC, Centers for Disease Control and Prevention) zabranjeno da novac usmjeren u istraživanja i studije koriste za 'zagovaranje ili promoviranje kontrole' nošenja i posjedovanja vatrenog oružja. Tim je zakonskim amandmanom američkom javnom zdravstvu onemogućeno da istražuje uzroke i posljedice oružanog nasilja.

NRA se tako već desetljećima bori protiv svake moguće ideje o jačanju kontrole nad kupovinom i posjedovanjem oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. U američkoj javnosti udrugu se redovno proziva nakon svakog oružanog napada u kojima masovno stradavaju građani, posebno kad se takvi incidenti dogode u školama ili na fakultetima, i iako NRA ima običaj nikada ne komentirati takve događaje neposredno nakon što se dogode, poznat je njihov stav da mjere za kontrolu posjedovanja oružja ne bi spriječile ta ubojstva te da su takve tragedije jednostavno cijena koju se mora platiti za prava koja proizlaze iz američkog ustava. Jedan od njihovih omiljenih 'žrtvenih jaraca', koji optužuju da je uzrok oružanih napada, nasilne su računalne i videoigre.

Udruga se hvali s više od pet milijuna članova, a financijski podaci pokazuju da godišnje raspolaže s više od 400 milijuna dolara prihoda koje troši u razne svrhe. Prihodi se ostvaruju kroz članarine i dobrotvorne priloge, a mogu prilično oscilirati od godine do godine i dosta ovise o društvenoj klimi. Impresivni prihodi upravo su ključna točka oko koje se vrte glavni problemi s kojima se bori NRA, a koji su isplivali na vrh u posljednjih godinu dana.

Istrage američkih medija pokazale su da su tijekom godina stotine i stotine milijuna dolara potrošene na razne izdatke vezane uz luksuzni život direktora udruge i sumnjive isplate njenim dobavljačima. Dokumenti koji su isplivali u javnost pokazali su da su dugogodišnji čelnik Wayne LaPierre i dio ljudi iz njegovog užeg kruga trošili stotine i stotine tisuća dolara na skupu odjeću, putovanja, smještaj i napuhane plaće.

Novine The Wall Street Journal (WSJ) su u kolovozu objavile da je NRA bila na pragu da LaPierreu kupi luksuznu vilu vrijednu 6,5 milijuna dolara. Prema dokumentima do kojih je došao WSJ, razlog za kupnju vile je veća sigurnost za izvršnog direktora koji se smatra ugroženim nakon lanjskog oružanog napada u gradu Parklandu na Floridi, u kojem je ubijeno 17 ljudi.

Među najspornijim odnosima vezanim uz novčane izdatke onaj je s marketinškom agencijom Ackerman McQueen. NRA s tom agencijom surađuje još od sedamdesetih godina, a jedan od novinara koji su istraživali financije udruge izjavio je da je teško procijeniti 'gdje prestaje NRA, a gdje počinje Ackerman McQueen'. Samo u 2017. godini NRA je Ackerman McQueenu isplatila više od 40 milijuna dolara, a prema podacima do kojih su došli američki novinari, mala grupa direktora NRA te dobavljača i partnera udruge tijekom godina isisala je stotine milijuna dolara kroz izdašnije ugovore i mutne financijske poslove. S porastom napetosti u odnosu između agencije i NRA u lipnju ove godine došlo je i do gašenja televizijskog kanala NRATV koji je u ime udruge vodila agencija.

Veze između agencije i udruge godinama su uključivale i razne kadrovske međutransfere, a nakon što su sumnje u financijske malverzacije isplivale u javnost došlo je i do raskola u čelništvu NRA. Uz odlazak nekih ključnih ljudi, poput predsjednika Olivera Northa, koji je tražio da se ispitaju deseci milijuna dolara potrošenih na pravne usluge i koji je u travnju objavio da neće tražiti drugi mandat, i glavnog lobista Chrisa Coxa, ove godine NRA je napustilo šest članova vijeća koje je vodi.

Koliko god intenzivni bili interni sukobi u NRA, oni su manji problem za tu udrugu. Najproblematičnije su dvije istrage koje su, nakon što su podaci o sumnjivim financijama isplivali u javnost, pokrenuli državni odvjetnici New Yorka i Washingtona. Radi se o istragama o financijama koje bi u konačnici mogle dovesti do ukidanja statusa neprofitne organizacije. Prema komentarima poreznih stručnjaka objavljenima u američkim medijima, NRA ne može opstati bez statusa neprofitne organizacije.

Interni sukobi i financijske malverzacije vjerojatno će imati utjecaja na imidž koji NRA ima u javnosti. Zasad nema informacija o velikom osipanju članstva, ali negativni stavovi prema posjedovanju oružja proizašli iz problema koji predstavljaju oružani napadi u SAD-u već su nagnali dio korporativnog svijeta da ohladi odnose s NRA. Aviokompanija Delta Airlines ukinula je popuste koje je odobravala članovima udruge, a prošlog tjedna trgovački lanci Walmart, CVS, Walgreens i Albertsons pozvali su svoje kupce da se suzdrže od nošenja oružja tako da je ono vidljivo svima.

Pad ugleda NRA mogao bi utjecati i na njenu djelotvornost u političkom lobiranju. Američki mediji objavili su da je NRA prije tri godine potrošila više od 50 milijuna dolara na potporu kampanji Donalda Trumpa, a odluči li se američki predsjednik natjecati i iduće godine, lako bi se moglo ispostaviti da udruga više nema municije. Enormnim iznosima kojima su raspolagali direktori NRA oni su se, izgleda, uspjeli upucati u vlastito koljeno.