'Cilj našeg sastanka vezan je uz sjednicu Vlade koja će se održati odmah nakon Vijeća, a ona je posvećena usvajanju više od 60 prijedloga zakona koje upućujemo Saboru. Sada se nalazimo u samoj završnoj fazi za uvođenje eura i mislim da je dobro napomenuti da smo unatoč svim izazovima na pragu ostvarenja jednog od dva strateška cilja - jedan je ulazak u europodručje, a drugi pristup šengenskom prostoru', kazao je uvodno premijer Andrej Plenković, spomenuvši krize od one u Agrokoru pa sve do posljedica invazije Rusije na Ukrajinu.

'Dramatične klimatske promjene dovele su do suša, a to dovodi do smanjene proizvodnje energije u hidroelektranama, što onda povisuje cijene energije', kazao je.

'Ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza. Ulazak u europodručje omogućit će nam niže kamate i veću konkurentnost. Ulazak u europodručje diže i međunarodni rejting Hrvatske', poručio je premijer.

Naglasio je važnost informiranosti i zaštite potrošača kako ne bi bilo 'lova u mutnom'.

Plenković je podsjetio da se od 5. rujna uvodi obavezno dvojno iskazivanje cijena. 'Intenzivniji nadzor započinje uskoro, a posebno će se pratiti je li korišten ispravan tečaj te jesu li dvojno iskazane cijene i fiksni tečaj konverzije istaknuti na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način. Cijene moraju biti istaknute na jasan i vidljiv način, sve mora biti istaknuto da ide in favorem građana. Tu očekujemo i angažman Državnog inspektorata i svih drugih', dodao je.

Osvrnuo se na navode da je uvođenje eura dovelo do poskupljenja. 'Dosadašnja iskustva u drugim državama pokazuju da je taj rast bio jednokratan i minimalan, između 0,2 i 0,3 postotna boda, što je zanemarivo s obzirom na sadašnje stope inflacije', poručio je.

'Što se tiče opskrbe novcem, važno je da se što prije opskrbe banke, poduzeća i trgovine i građani', dodao je. Napomenuo je da će u tranzicijskom periodu od dva tjedna - od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. - u opticaju biti obje valute. Moći će se dakle platiti u kunama, ali ćete dobiti ostatak u eurima.

Zamjena kuna za eure bit će moguća u bankama i poslovnicama Fine i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, a nakon tih 12 mjeseci bit će moguće bez naknade zamijeniti kune u eure u Hrvatskoj narodnoj banci. Novčanice će se moći zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice u naredne tri godine.

Zbog uvođenja eura, dodao je, izmijenit će se 80-ak zakona. Njih 60-ak mijenjaju se isključivo zbog uvođenja eura, a u drugoj skupini su zakoni u kojima se mora prilagoditi neke dodatne segmente. 'Radili smo, radila je Vlada i na godišnjem odmoru, 65 zakona potrebnih za uvođenje eura nije se pripremilo samo', kazao je.

Govoreći o rastu standarda u zemljama koje su taj proces prošle prije nas, Plenković je naveo da su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007. godine, do 2021. godine bruto plaće rasle za 48 posto, a cijene 26 posto - što znači da je zabilježen realan rast bruto plaća oko 22 posto. Naveo je slične primjere rasta i u Slovačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji.

'Ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, primanja građana onih država, osobito srednje i istočne Europe, koje su pristupale europodručju, išao nabolje', poručio je.

Nakon Plenkovića obratio se i ministar financija Marko Primorac. 'Teško je nakon ovakvog iscrpnog izlaganja reći nešto novo', rekao je Primorac, na što mu je Plenković dobacio: 'Vi ćete dugo biti ministar.'

Ministar gospodarstva Davor Filipović izvijestio je da je 370 poslovnih subjekata do sada pristupilo etičkom kodeksu, a preuzeto je više od 6000 naljepnica.