Točnije, njih je jedanaest poslovalo s neto dobiti i tako stvorilo 404,36 milijuna kuna čiste zarade, ali je istovremeno sedam gubitaša napravilo rupu od 661,2 milijuna kuna. Lani su javna poduzeća poslovala s neto dobiti od 557 milijuna kuna, pa je, u usporedbi s ovom godinom, rezultat u devet mjeseci lošiji za više od 830 milijuna kuna.

I tako dolazimo do zaključka da javne tvrtke nisu dobro radile u 2012. i da se novi direktori nisu najbolje snašli u svojim foteljama. Već smo istaknuli da je jedanaest tvrtki ostvarilo pozitivan rezultat, ali samo su Narodne novine, Croatia osiguranje i Janaf povećali zaradu, pa su samo predsjednici uprava tih tvrtki zaslužili bonus za svoj rad, koji im pripada po odluci Vlade.

Ali bonus mogu tražiti i svi oni koji su poslovali s dobiti, kao i menadžeri koji su uspjeli smanjiti gubitak. Tako bi, osim Petra Piskača, Krešimira Starčevića i Dragana Kovačevića, nagradu mogli tražiti i čelni ljudi dobitaša ACI-ja, Fine, Hrvatskih šuma, Odašiljača i veza, HRT-a, Jadrolinije, Plinacra i Plovputa te uprava Autoceste Rijeka - Zagreb i Croatia airlinesa, koji su uspjeli u godinu dana smanjiti neto gubitak.

Pojedinačno, najbolji rezultat napravio je Piskač u Narodnim novinama kojima je neto dobit skočila sa 7,95 na 16,73 milijuna kuna, odnosno udvostručila se.

Bonus sigurno neće dobiti čelni ljudi HEP-a i HŽ Holdinga jer su te tvrtke u devet mjeseci nabildale 470 milijuna kuna neto gubitka. Rezultat obje tvrtke lošiji je nekoliko puta od lanjskog. HEP je tako iz dobiti od 412 milijuna kuna ostvarene tijekom 2011. do rujna 2012. stvorio gubitak od 203,5 milijuna kuna. Usput se zadužio za 1,7 milijardu kuna te povećao svoje troškove bez znatnog povećanja prihoda. HŽ je produbio gubitak za tri puta i sada ima minus od 268,6 milijuna kuna.

Dugovi su rasli i rasli. Sada u bilancama javnih poduzeća stoje dugoročne obveze u iznosu od 47,8 milijardi kuna, što je 3,8 milijardi kuna više nego u rujnu 2011, a kratkoročne su lagano smanjenje za 590 milijuna kuna i sada iznose ukupno 12,4 milijarde kuna.

Očekivano, najviše su dužni cestari koji nose kredite za izgradnju autocesta, ali prilično je velik i dug HEP-a, HŽ-a i Croatia airlinesa.

Problematično je što nema kontrole nad rashodima u javnim poduzećima. Veliki pritisak medija doveo je do kontrole nad plaćama, pa je na zaposlene potrošeno samo šest milijuna kuna više nego lani. Ipak, ukupni rashodi skočili su za pet posto, dok su prihodi porasli za svega 100 milijuna kuna i u tih 950 milijuna kuna većih troškova krije se razlog zašto je rezultat toliko loš za javne tvrtke.

U ovakvom stanju, s gubicima i zaduženjima, javne tvrtke teško će biti pokretači ikakvog razvoja, a kamoli izlaska iz krize.