Najviše, oko 70 posto građana, kupuje opreznije i samo ono što im treba, dok samo oko 11 posto građana ni u krizno vrijeme nije ništa promijenilo u navikama potrošnje i troše isto kao i prije.

Još oko 13 posto građana nije promijenilo svoje navike, ali stoga što su već od prije na minimunu potrošnje i mnogo toga si uopće ne mogu priuštiti, pokazuju rezultati istraživanja koje je, na uzorku tisuću građana starijih od 15 godina, provedeno u ožujku ove godine osobnom anketom u kućanstvima.

Opreznije, promišljenije kupovanje samo onog što im stvarno treba, više od prosječnih 70 posto, zastupljeno je kod građana u sjevernoj Hrvatskoj i u Slavoniji (77 posto) te Dalmaciji (75 posto).

Žene su više sklone racionalizaciji od muškaraca (74 naspram 65 posto), a promišljeno kupovanje izraženije je kod osoba starijih od 55 godina (75 posto), pokazuju rezultati istraživanja.

Oko 38 posto ispitanika odgađa kupovanje nekih stvari ili čeka kad su na popustu, prati rasprodaje. Najčešće to čine građani Zagreba s okolicom (44 posto), Istre i Primorja (46 posto), kao i građani između 25 i 35 godina starosti (48 posto).

Kupnje nekih stvari odriče se oko 37 posto građana, a kompletno odustajanje od kupnje najviše je zastupljeno u Zagrebu s okolicom (44 posto) te naseljima s više od sto tisuća stanovnika (49 posto).

Prelazak na jeftinije marke ili proizvode trgovačkih marki ističe oko 30 posto ispitanika, najčešće u sjevernoj Hrvatskoj i naseljima s više od sto tisuća stanovnika (po 39 posto). Istraživanje je pokazalo i da su tomu sklonije žene i građani u dobi od 35 do 44 godine (po 34 posto).

Odlazak u diskontne trgovine i kupovanje prema trgovačkim letcima postali su redovita pojava za četvrtinu građana, a više od prosjeka u diskonte idu građani Zagreba (29 posto) te Istre i Primorja (33 posto), kao i oni od 45 do 54 godina starosti (34 posto), izvijestili su iz GfK Hrvatska.